|
PROŠLOST
I SADAŠNJOST "KOMEDIJE"
Piše:
Dubravka Klarić
Sniježilo je tog 29.studenoga
1950. godine kad se prvi put podigao zastor,
a zafrkant
Kerempuh u svom je vedrom programu pobrao
aplauze i tako pozvao publiku da ponovno
dođe u ovo svetilište smijeha i operete.
Oni koji su se penjali na Kaptol, s kartama
u džepu kupljenim poslijepodne, nestrpljivo
su očekivali što im to novo može pružiti
još jedan gradski teatar.
A ovaj teatar zaista je gradski
- to mu samo ime govori. Nastalo spajanjem
"Zagrebačkog dramskog kazališta"
i "Kerempuhovog vedrog kazališta",
već pedesetpet godina niže rado gledane
predstave kojima je stekao i potvrđuje svoju
reputaciju.
Komedijin znak su dvije starogrčke
maske od kojih se jedna smije, a druga plače.
One "dočaravaju lice i naličje stvarnosti,
koja je vesela i tužna, a komični se elementi
pretapaju s tragičnim, pa tvore nerazdvojnu
cjelinu"; vjerodostojno svjedoče o
trajnom repertoarnom opredjeljenju Kazališta
da igra komedije i glazbeno-scenska djela,
da svoju vjernu publiku i nasmije i rasplače.
O
OPERETI
Klasična opereta je jedno
od trajnih Komedijinih repertoarnih opredjeljenja.
Dosad su odigrane 32 operete, od kojih deset
domaćih. Među njima su i Tijardovićevi
Splitski akvarel, Mala
Floramye i Katarina Velika,
Albinijevi Barun Trenk i Madame
Troubadour, Boccaccio Franza
von Suppéa, Kalmanove Kneginja
čardaša i Grofica
Marica. Za proslavu pete obljetnice
rada Kazališta Jakov Gotovac skladao
je glazbenu igru Đerdan, popularno
nazvanu "Mali Ero". Leharova
Zemlja
smiješka premijerno je izvedena
u čast osnivanja Kazališta 23.12.1950. a
do danas je u raznim postavama odigrana
više od 440 puta. Na Zagrebačkom ljetnom
festivalu 1996. godine Komedijin ansambl
premijerno je prikazao Šišmiša Johanna
Straussa mlađeg, a 2002. na prvom "Jarunfestu"
s velikim uspjehom obnovljena je njegova
popularna opereta Noć
u Veneciji. N. Dostal, O. Nedbal,
R. Benatzky, P. Abraham, J. Offenbach, F.
Schubert, C. Zeller samo su neki od
mnogih autora koji su obogatili Komedijinu
operetnu scenu.
O
MJUZIKLU
Stalno prateći zbivanja na
svjetskoj kazališnoj glazbenoj sceni najbolji
mjuzikli već su se šezdesetih godina zaredali
na sceni "Komedije": 1960. prikazan
je mjuzikl Poljubi me, Kato Cola
Portera; slijede Fainova Ljubimica
divljeg zapada, Monnotova Slatka
Irma, Kreuderova Lady iz Pariza,
Rascelova Ljubav na talijanski
način Leighov Čovjek iz Manche,
Guslač
na krovu Bocka i Steina,
Bacharachova Obećanja, obećanja,
Strouseov Aplauz...
Počekom novoga milenija postavljanjem
na scenu rock-opere Jesus
Christ Superstar Lloyda Webbera
i Ricea započinje nova Komedijina
"glazbena era". Za scensko uprizorenje
projekata kao što su Mali
dućan strave Ashmana i Menkena,
Kosa
MacDermota, Ragnija i Radoa,
Chicago
Ebba, Fossea i Kandera, Skidajte
se do kraja McNallyja i Yazbeka
ili Aida
Eltona Johna i Tima Ricea,
trebalo je mnogo stvaralačkog zamaha, idejne
kreativnosti i organizacijskih sposobnosti.
Ali težina materijala djelovala je poput
poticaja i izazova i otkrila nove mlade
zvijezde "Komedijine" scene -
glumce koji jednako dobro pjevaju i plešu,
pjevače koji odlično plešu i glume, plesače
koji samouvjereno glume i pjevaju. Tako
su Zagreb i "Komedija" postali
središtem odličnih izvedbi svjetskog mjuzikla,
što je uključivalo sve komponente - i pjesmu
i govor i glumu i ples. Oduševljena publika
svih generacija ovih je sezona napunila
"Komediju", Koncertnu dvoranu
Vatroslava Lisinskog, ali i tribine jarunskoga
jezera na već tradicionalnom "Jarunfestu"
(2006. godine obilježit ćemo 5.obljetnicu
održavanja toga popularnog zagrebačkog festivala).
O tome svjedoče preko 200.000 prodanih ulaznica
i "karta više" koja se traži vrlo
često.
Od ukupno 36 izvedenih musicala
posebnu pozornost valja posvetiti onim domaćima.
Sedamdesetih godina na Broadwayu se orilo
od Bacharachovih Obećanja,
u Londonu se izvodila Kosa, a "Komedija"
je svirala iz domaćih nota. 1969. godine
postavljena je Velika trka Milana
Grgića i Alfija Kabilja, prvi
domaći cjeloviti mjuzikl, a isti autorski
dvojac doživio je prave ovacije kad je 1971.
na "Komedijinoj" sceni praizveden
mjuzikl Jalta,
Jalta, koji se s od 534 izvedbe
u 25 godina igranja u istoj postavi (što
je još jedan rekord!), čvrsto usidrio na
vrhu ljestvice najizvođenijih, ali i najgledanijih
predstava. Jalta
je pjevana i u Trstu, na talijanskom jeziku.
Koncem 1998. doživjela je i novo, koncertno
uprizorenje, u kojem su zajedno nastupili
"stara garda" i "mlade snage".
Redali su se mjuzikli istih autora: Dlakav
život, Ivan od leptira, Car
Franjo Josip u Zagrebu, Kralj
je gol. Svoj doprinos domaćem mjuziklu
dali su i skladatelji Maks Mottl
(njegova glazbena komedija Pjesma cvijeću
prikazana je 1952. godine), Milivoj Körbler
i Stjepan Mihaljinec (dvije glazbene
jednočinke Plava limuzina i Ja
i moje drugo ja 1964. godine), Đelo
Jusić (nezaboravni Dundo Maroje),
Stipica Kalogjera (kaubojsko-glazbeni
stripovi O'Kaj
i Kaj2O) i Pero Gotovac (Novela
od stranca i Trenk) - autori
libreta i stihova Nino Škrabe, Boris Senker,
Tahir Mujičić, Arsen Dedić (Lady
Šram) - autor libreta Nino Škrabe, te
Veseljko Barešić (Romeo i Julija,
Priča s južne strane). Alfi Kabiljo
autor je glazbe u Bulgakovljevu Crvenom
otoku, Kishonovu Vjenčanom
listu, Anoulhovoj Colombi,
kao i za mjuzikl Tko
pjeva, zlo ne misli, koji potpisuje
s tekstopiscom Dragom Britvićem.
O
ROCK-OPERI
Za potrebe velikih projekata
Kazalište "Komedija" bilo je česti
gost u zasad jedinoj primjerenoj zagrebačkoj
- Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Tako je ondje najprije praizvedena prva
hrvatska rock-opera Gubec-beg,
koja čini posebno veliko poglavlje u povijesti
kazališta "Komedija" i hrvatskog
glazbenog kazališta uopće. "To nije
hrabrost, to je ludost" - govorili
su promatrači, znajući da je mali "Komedijin"
ansambl zagrizao tvrd orah, odlučivši postaviti
na scenu rock operu sa 200 izvođača. Gubec-beg
je na repertoaru je bio 7 godina, odigran
je u Lisinskom i na gostovanjima diljem
Europe i Rusije 212 puta, a pljeskalo mu
je više od 430.000 gledatelja! Danas ponovno
gledamo obnovljenog Gubec-bega
s pomlađenom postavom i impresivnim novim-starim
Gupcem u naslovnoj ulozi.
Trio Krajač - Metikoš
- Prohaska slavio je još jednom,
na premijeri njihove Gričke vještice;
trilogija je zaokružena praizvedbom Crne
kraljice Ivice Krajača i Zlatka
Tanodija. Godine 1982., odmah nakon
praizvedbe u Parizu, "Komedijin"
ansambl na pozornici dvorane Lisinski prikazuje
pop-operu Jadnici Clauda-Michela
Schönberga i Alaina Boublila,
napisanu prema dirljivom romanu Victora
Hugoa. London Jadnike otkriva
nakon Zagreba: premijera donekle preinačenih
Jadnika na West Endu je održana tek
1985., nakon čega oni postaju svjetski megahit.
Antologijsko djelo Jesus
Christ Superstar Andrewa Lloyda
Webbera i Tima Ricea s ansamblom
od oko 200 izvođača i s novom generacijom
mladih svestranih umjetnika predstavljalo
je i novi stvaralački zamah i izazov za
projekte koji su uslijedili.
O
KOMEDIJI
Komediografski repertoar Kazališta
svih ovih godina u prvi plan stavljao je
djela iz hrvatske dramske baštine i djela
suvremenih domaćih pisaca, ali - dakako
- kontinuirano igra i djela najpoznatijih
svjetskih komediografa i suvremenih autora.
Tako su uprizoreni autori
Tituš Brezovački, Marin Držić, August
Cesarec, A.G.Matoš, Miroslav Krleža, Marija
Jurić Zagorka, Josip Freudenreich, Ivan
Gundulić, komedija nepoznatog hrvatskog
autora Čini barona Tamburlana, prevedena
na "lindarski jezik" Stullijeva
Kate Kapuralica pod naslovom Katina
Gvardijanka autora B. Lučića
i D. Lučića Lucea, Kalman Mesarić
i Slavko Kolar, danas već svrstavani
u klasike hrvatske komedije. Kolarova
žalosna komedija Svoga
tela gospodar jedan je od stupova
dramskog repertoara u posljednju godinu
i pol.
Praizvedeno je više od 60
djela suvremenih hrvatskih autora: komedija
Probudi se, Kato Milana Grgića
igrana je više od 250 puta! Osim ove, Grgić
je za "Komediju" napisao još šest
komedija, a posebno plodna bila je suradnja
s Fadilom Hadžićem: on je za ovo
kazalište napisao 11 komediograskih tekstova.
Za obilježavanje treće sezone "Komedijina"
rada Pero Budak napisao je danas
već antologijsko Klupko
(praizvedeno je 31.siječnja 1953., obnovljeno
početkom 1999. godine i izvedeno više od
250 puta). Tu su još i komedije Feđe
Šehovića, Jože Horvata, Ive Brešana, Mladena
Kerstnera, Borislava Vujčića, Zvonimira
Zoričića, Mire Gavrana, Dore Delbianco,
Damira Petričevića...
Kontinuirano su postavljana
na scenu djela najpoznatijih svjetskih komediografa
klasika i suvremenih autora, među kojima
su Shakespeare, Anouilh, Goldoni, Moliér,
Feydeau, Nestroy, Fo, Pirandello, De Filippo,
Ionesco, Brecht. Zanimljivo je istaknuti
ciklus Brechtovih djela - od drame
do opere: Dobri čovjek iz Sečuana, Čovjek
je čovjek, Prosjačka
opera (od 1957. do posljednje postave
1999. po naslovom Opera
za tri groša), Uspon i pad grada
Mahagonnyja. Shaffer, Stopard, Priestley,
Simon, Ayckbourn, Cooney, Frayn i Veber
suvremeni su autori izvođeni u "Komediji"
od kojih je nekoliko i danas na repertoaru.
O
ANSAMBLU
(Popis stalno zaposlenih članova umjetničkog
ansambla pronađite na stranici ANSAMBL)
Godine 1950., 1.studenoga,
u matičnoj knjizi iščitavaju se imena samo
dramskih umjetnika, onih koji su prije bili
angažirani u "Kerempuhovom vedrom kazalištu"
ili pak "Zagrebačkom dramskom kazalištu".Tako
je počelo: opereta Zemlja
smiješka izvedena je koncem godine
bez i jednog stalno zaposlenog pjevača-solista
ili člana zbora ili baletnog plesača; stalno
je bilo angažirano samo pet glazbenika u
orkestru. A izvedba je izazvala urnebes
u Zagrebu!
Umjetnički ansambl stvarao
se i rastao kroz "Komedijine"
predstave. Kao mali HNK: dramski glumci,
operni i operetni solisti, zboristi, orkestralni
glazbenici, baletni plesači. Ima među njima
velikih imena hrvatskog glumišta, operne
i operetne scene. Mjuzikalsko vrijeme šezdesetih
i sedamdesetih donijelo je u dramski ansambl,
pa i pjevački, novi umjetnički termin -
glumac-pjevač ili pjevač-glumac, jer glumci
moraju pjevati i plesati, pjevači plesati
i glumiti, plesači glumiti i pjevati...
Današnji izvođački sastav "Komedije"
najbolje to potvrđuje i najbolje je što
se moglo dogoditi ovom kazalištu. Ova današnja
jezgra ansambla tako pouzdana, glumački
podatljiva i ponad svega zauzeta za svoj
posao i svoje kazalište, kapital je koji
omogućuje velika ulaganja i velike rizike
s velikim izgledima za uspjeh.
|
|
