Prošlost i sadašnjost “Komedije”

PROŠLOST I SADAŠNJOST “KOMEDIJE”
Piše: Dubravka Klarić

Sniježilo je tog 29.studenoga 1950. godine kad se prvi put podigao zastor, a zafrkant Kerempuh u svom je vedrom programu pobrao aplauze i tako pozvao publiku da ponovno dođe u ovo svetilište smijeha i operete. Oni koji su se penjali na Kaptol, s kartama u džepu kupljenim poslijepodne, nestrpljivo su očekivali što im to novo može pružiti još jedan gradski teatar.

A ovaj teatar zaista je gradski – to mu samo ime govori. Nastalo spajanjem “Zagrebačkog dramskog kazališta” i “Kerempuhovog vedrog kazališta”, već pedesetpet godina niže rado gledane predstave kojima je stekao i potvrđuje svoju reputaciju.

Komedijin znak su dvije starogrčke maske od kojih se jedna smije, a druga plače. One “dočaravaju lice i naličje stvarnosti, koja je vesela i tužna, a komični se elementi pretapaju s tragičnim, pa tvore nerazdvojnu cjelinu”; vjerodostojno svjedoče o trajnom repertoarnom opredjeljenju Kazališta da igra komedije i glazbeno-scenska djela, da svoju vjernu publiku i nasmije i rasplače.

 O OPERETI

Klasična opereta je jedno od trajnih Komedijinih repertoarnih opredjeljenja. Dosad su odigrane 32 operete, od kojih deset domaćih. Među njima su i Tijardovićevi Splitski akvarel, Mala Floramye i Katarina Velika, Albinijevi Barun Trenk i Madame Troubadour, Boccaccio Franza von Suppéa, Kalmanove Kneginja čardaša i Grofica Marica. Za proslavu pete obljetnice rada Kazališta Jakov Gotovac skladao je glazbenu igru Đerdan, popularno nazvanu “Mali Ero”, obnovljenu godine 2010. povodom 60. obljetnice Kazališta “Komedija”. Leharova Zemlja smiješka premijerno je izvedena u čast osnivanja Kazališta 23.12.1950. a do danas je u raznim postavama odigrana više od 440 puta. Na Zagrebačkom ljetnom festivalu 1996. godine Komedijin ansambl premijerno je prikazao Šišmiša Johanna Straussa mlađeg, a 2002. na prvom “Jarunfestu” s velikim uspjehom obnovljena je njegova popularna opereta Noć u Veneciji. N. Dostal, O. Nedbal, R. Benatzky, P. Abraham, J. Offenbach, F. Schubert, C. Zeller samo su neki od mnogih autora koji su obogatili Komedijinu operetnu scenu.

 O MJUZIKLU

Stalno prateći zbivanja na svjetskoj kazališnoj glazbenoj sceni najbolji mjuzikli već su se šezdesetih godina zaredali na sceni “Komedije”: 1960. prikazan je mjuzikl Poljubi me, Kato Cola Portera; slijede Fainova Ljubimica divljeg zapada, Monnotova Slatka Irma, Kreuderova Lady iz Pariza, Rascelova Ljubav na talijanski način Leighov Čovjek iz Manche, Guslač na krovu Bocka i Steina, Bacharachova Obećanja, obećanja, Strouseov Aplauz

Počekom novoga milenija postavljanjem na scenu rock-opere Jesus Christ Superstar Lloyda Webbera i Ricea započinje nova Komedijina “glazbena era”. Za scensko uprizorenje projekata kao što su Mali dućan strave Ashmana i Menkena, Kosa MacDermota, Ragnija i Radoa, Chicago Ebba, Fossea i Kandera, Skidajte se do kraja McNallyja i Yazbeka ili Aida Eltona Johna i Tima Ricea, trebalo je mnogo stvaralačkog zamaha, idejne kreativnosti i organizacijskih sposobnosti. Ali težina materijala djelovala je poput poticaja i izazova i otkrila nove mlade zvijezde “Komedijine” scene – glumce koji jednako dobro pjevaju i plešu, pjevače koji odlično plešu i glume, plesače koji samouvjereno glume i pjevaju. Tako su Zagreb i “Komedija” postali središtem odličnih izvedbi svjetskog mjuzikla, što je uključivalo sve komponente – i pjesmu i govor i glumu i ples. Oduševljena publika svih generacija ovih je sezona napunila “Komediju”, Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog, ali i tribine jarunskoga jezera na već tradicionalnom “Jarunfestu” (2006. godine obilježit ćemo 5.obljetnicu održavanja toga popularnog zagrebačkog festivala). O tome svjedoče preko 200.000 prodanih ulaznica i “karta više” koja se traži vrlo često.

Od ukupno 36 izvedenih musicala posebnu pozornost valja posvetiti onim domaćima. Sedamdesetih godina na Broadwayu se orilo od Bacharachovih Obećanja, u Londonu se izvodila Kosa, a “Komedija” je svirala iz domaćih nota. 1969. godine postavljena je Velika trka Milana Grgića i Alfija Kabilja, prvi domaći cjeloviti mjuzikl, a isti autorski dvojac doživio je prave ovacije kad je 1971. na “Komedijinoj” sceni praizveden mjuzikl Jalta, Jalta, koji se s od 534 izvedbe u 25 godina igranja u istoj postavi (što je još jedan rekord!), čvrsto usidrio na vrhu ljestvice najizvođenijih, ali i najgledanijih predstava. Jalta je pjevana i u Trstu, na talijanskom jeziku. Koncem 1998. doživjela je i novo, koncertno uprizorenje, u kojem su zajedno nastupili “stara garda” i “mlade snage”. Godine 2010. Jalta je ponovo postavljena na scenu s novom generacijom glumaca i pjevača i do dan danas se izvodi s mnogo uspjeha (preko 120 izvedbi). Redali su se mjuzikli istih autora: Dlakav život, Ivan od leptira, Car Franjo Josip u Zagrebu, Kralj je gol. Svoj doprinos domaćem mjuziklu dali su i skladatelji Maks Mottl (njegova glazbena komedija Pjesma cvijeću prikazana je 1952. godine), Milivoj Körbler i Stjepan Mihaljinec (dvije glazbene jednočinke Plava limuzina i Ja i moje drugo ja 1964. godine), Đelo Jusić (nezaboravni Dundo Maroje), Stipica Kalogjera (kaubojsko-glazbeni stripovi O’Kaj i Kaj2O) i Pero Gotovac (Novela od stranca i Trenk) – autori libreta i stihova Nino Škrabe, Boris Senker, Tahir Mujičić, Arsen Dedić (Lady Šram) – autor libreta Nino Škrabe, te Veseljko Barešić (Romeo i Julija, Priča s južne strane). Alfi Kabiljo autor je glazbe u Bulgakovljevu Crvenom otoku, Kishonovu Vjenčanom listu, Anoulhovoj Colombi, kao i za mjuzikl Tko pjeva, zlo ne misli, koji potpisuje s tekstopiscom Dragom Britvićem.

O ROCK-OPERI

Za potrebe velikih projekata Kazalište “Komedija” bilo je česti gost u zasad jedinoj primjerenoj zagrebačkoj – Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Tako je ondje najprije praizvedena prva hrvatska rock-opera Gubec-beg, koja čini posebno veliko poglavlje u povijesti kazališta “Komedija” i hrvatskog glazbenog kazališta uopće. “To nije hrabrost, to je ludost” – govorili su promatrači, znajući da je mali “Komedijin” ansambl zagrizao tvrd orah, odlučivši postaviti na scenu rock operu sa 200 izvođača. Gubec-beg je na repertoaru je bio 7 godina, odigran je u Lisinskom i na gostovanjima diljem Europe i Rusije 212 puta, a pljeskalo mu je više od 430.000 gledatelja! Danas ponovno gledamo obnovljenog Gubec-bega s pomlađenom postavom i impresivnim novim-starim Gupcem u naslovnoj ulozi.

Trio KrajačMetikošProhaska slavio je još jednom, na premijeri njihove Gričke vještice; trilogija je zaokružena praizvedbom Crne kraljice Ivice Krajača i Zlatka Tanodija. Godine 1982., odmah nakon praizvedbe u Parizu, “Komedijin” ansambl na pozornici dvorane Lisinski prikazuje pop-operu Jadnici Clauda-Michela Schönberga i Alaina Boublila, napisanu prema dirljivom romanu Victora Hugoa. London Jadnike otkriva nakon Zagreba: premijera donekle preinačenih Jadnika na West Endu je održana tek 1985., nakon čega oni postaju svjetski megahit.

Antologijsko djelo Jesus Christ Superstar Andrewa Lloyda Webbera i Tima Ricea s ansamblom od oko 200 izvođača i s novom generacijom mladih svestranih umjetnika predstavljalo je i novi stvaralački zamah i izazov za projekte koji su uslijedili.

O KOMEDIJI

Komediografski repertoar Kazališta svih ovih godina u prvi plan stavljao je djela iz hrvatske dramske baštine i djela suvremenih domaćih pisaca, ali – dakako – kontinuirano igra i djela najpoznatijih svjetskih komediografa i suvremenih autora.

Tako su uprizoreni autori Tituš Brezovački, Marin Držić, August Cesarec, A.G.Matoš, Miroslav Krleža, Marija Jurić Zagorka, Josip Freudenreich, Ivan Gundulić, komedija nepoznatog hrvatskog autora Čini barona Tamburlana, prevedena na “lindarski jezik” Stullijeva Kate Kapuralica pod naslovom Katina Gvardijanka autora B. Lučića i D. Lučića Lucea, Kalman Mesarić i Slavko Kolar, danas već svrstavani u klasike hrvatske komedije. Kolarova žalosna komedija Svoga tela gospodar jedan je od stupova dramskog repertoara u posljednju godinu i pol.

Praizvedeno je više od 60 djela suvremenih hrvatskih autora: komedija Probudi se, Kato Milana Grgića igrana je više od 250 puta! Osim ove, Grgić je za “Komediju” napisao još šest komedija, a posebno plodna bila je suradnja s Fadilom Hadžićem: on je za ovo kazalište napisao 11 komediograskih tekstova. Za obilježavanje treće sezone “Komedijina” rada Pero Budak napisao je danas već antologijsko Klupko (praizvedeno je 31.siječnja 1953., obnovljeno početkom 1999. godine i izvedeno više od 250 puta, te ponovo obnovljeno povodu obilježavanja 60. obljetnice Kazališta “Komedija u sudenom 2010.). Tu su još i komedije Feđe Šehovića, Jože Horvata, Ive Brešana, Mladena Kerstnera, Borislava Vujčića, Zvonimira Zoričića, Mire Gavrana, Dore Delbianco, Damira Petričevića

Kontinuirano su postavljana na scenu djela najpoznatijih svjetskih komediografa klasika i suvremenih autora, među kojima su Shakespeare, Anouilh, Goldoni, Moliér, Feydeau, Nestroy, Fo, Pirandello, De Filippo, Ionesco, Brecht. Zanimljivo je istaknuti ciklus Brechtovih djela – od drame do opere: Dobri čovjek iz Sečuana, Čovjek je čovjek, Prosjačka opera (od 1957. do posljednje postave 1999. po naslovom Opera za tri groša), Uspon i pad grada Mahagonnyja. Shaffer, Stopard, Priestley, Simon, Ayckbourn, Cooney, Frayn i Veber suvremeni su autori izvođeni u “Komediji” od kojih je nekoliko i danas na repertoaru.

O ANSAMBLU
(Popis stalno zaposlenih članova umjetničkog ansambla pronađite na stranici ANSAMBL)

Godine 1950., 1.studenoga, u matičnoj knjizi iščitavaju se imena samo dramskih umjetnika, onih koji su prije bili angažirani u “Kerempuhovom vedrom kazalištu” ili pak “Zagrebačkom dramskom kazalištu”.Tako je počelo: opereta Zemlja smiješka izvedena je koncem godine bez i jednog stalno zaposlenog pjevača-solista ili člana zbora ili baletnog plesača; stalno je bilo angažirano samo pet glazbenika u orkestru. A izvedba je izazvala urnebes u Zagrebu!

Umjetnički ansambl stvarao se i rastao kroz “Komedijine” predstave. Kao mali HNK: dramski glumci, operni i operetni solisti, zboristi, orkestralni glazbenici, baletni plesači. Ima među njima velikih imena hrvatskog glumišta, operne i operetne scene. Mjuzikalsko vrijeme šezdesetih i sedamdesetih donijelo je u dramski ansambl, pa i pjevački, novi umjetnički termin – glumac-pjevač ili pjevač-glumac, jer glumci moraju pjevati i plesati, pjevači plesati i glumiti, plesači glumiti i pjevati… Današnji izvođački sastav “Komedije” najbolje to potvrđuje i najbolje je što se moglo dogoditi ovom kazalištu. Ova današnja jezgra ansambla tako pouzdana, glumački podatljiva i ponad svega zauzeta za svoj posao i svoje kazalište, kapital je koji omogućuje velika ulaganja i velike rizike s velikim izgledima za uspjeh.

Powered by WordPress | Designed by: suv | Thanks to lexus suv, ford suv and honda suv