Majka hrabrost i njezina djeca

Kronika

Kroz osebujen lik Majke Courage i njeno putovanje ratom opustošenom južnom Švedskom Brecht progovara o uzrocima i posljedicama ratnih zbivanja i otuđenju kojeg rat izaziva. Majka Courage polako ostaje bez svoje djece, a time i bez ljudskih osobina. Svako dijete umire zbog drugog razloga: stariji sin Eilif umire zbog prekomjerne hrabrosti, mlađi Schweizerkas – Švicarko zbog poštenja, a nijema Kattrin zbog majčinskog suosjećanja. Majka Courage zna već na samom početku da će, unatoč svim naporima, neprestanom kalkuliranju i mijenjanju strana, u ratu ipak izgubiti svoju djecu. Kada pogiba Kattrin, Majka Courage joj, ne prihvaćajući njenu smrt, pjeva uspavanku. Courage kreće dalje sama, slijedeći vojnike u nadi da će negdje pronaći Eilifa…

Glazbeno-scenska kronika o tridesetogodišnjem ratu Hrabrost i njezina djeca nastala je 1939. godine na početku Brechtova najplodnijeg stvaralačkog razdoblja. Drama je, u prvoj verziji, izvedena 1941. u Zürichu s Helene Weigel u glavnoj ulozi. Nakon povratka u Berlin, 1947. Brecht s Paulom Dessauom radi na novoj verziji drame te je, kao glazbeno-scensku kroniku i jedan od najznačajnijih tekstova epskog teatra, 1949. izvodi Berliner Ensemble. Majka Hrabrost i njezina djeca nerijetko je shvaćana ideološki te je, zbog teorijskih i ideoloških interpretacija, zanemarivana njena umjetnička vrijednost. Brecht je u njoj progovorio o uzrocima i posljedicama ratnih zbivanja i otuđenju koje rat izaziva, pokazujući da je rat uvijek povezan s gospodarskim interesima zbog kojih se vodi. No, ideološke i teorijske interpretacije tek su jedna od komponenti ove drame koju, bez sustezanja, možemo uvrstiti među najveće i najvrednije dramske tekstove 20. stoljeća. Zbog toga glazbeno-scenska kronika Majka Hrabrost i njezina djeca zaslužuje ponovno uprizorenje koje će upozoriti na aktualnost intimne ljudske drame, na tragičnost lika Majke Hrabrost koja nije samo interpretativni simbol epskoga teatra već tragičan dramski lik, jednako velik i arhetipski u svojoj boli kao likovi u Shakespeareovim dramama, a uz to – što je osobina svih velikih djela dramske književnosti – u svojoj tragediji jednako blizak današnjem gledatelju.

autor teksta:  Bertolt Brecht 
autor glazbe:  Paul Dessau 
prevodilac: Antun Šoljan 
prevodilac stihova:  Ivan Ivica Krajač
redatelj: Krešimir Dolenčić 
scenograf: Miljenko Sekulić
kostimografkinja: Ana Savić Gecan
oblikovatelj svjetla:  Anđelko Kos 
Priprema orkestra: Veseljko Barešić; voditelj orkestra: Duško Zubalj; pomoćnica redatelja: Grozdana Lajić; asistentica kostimografkinje: Andrea Kuštović; korepetitiori: Duško Zubalj, Jaroslav Kubiček; Ki-aikido: Dobroslav Jakovljević

Inspicijent: Zlatko Kelnerić
Šaptačica: Dorotea Krivec
 
nastupaju: Jasna Bilušić (Mutter Courage), Adam Končić (Eilif), Ronald Žlabur (Emental), Jasna Palić Picukarić (Kattrin), Tomislav Martić (narednik, zastavnik), Goran Malus (regrutar, vojnik), Nedim Prohić (kapelan), Vid Balog (kuhar), Vinko Kraljević (vojni zapovjednik, vojnik), Vlado Kovačić (vojni skladištar, pukovnik, špijun, seljak), Renata Sabljak (Yvette, seljakinja)
 
orkestar: Jaroslav Kubiček (harmonika, harmonij, zvona), Ante Mažuran (akustična gitara), Nevenka Merlin (flauta), Stanko Radiković (flauta), Hrvoje Rupčić (udaraljke), Tomislav Ramon Reberšak (truba, bubanj), Salih Sadiković (udaraljke), Duško Zubalj (klavir, bubanj) 
 
Predstava nije primjerena mlađima od 14 godina.
Premijera: 24. veljače 2005.
Pune cijene ulaznica: 50, 40, 30 kuna.
Trajanje: oko 110 minuta.