Neponovljiva Lili Čaki

piše: Jagoda Martinčević
(objavljeno 18. siječnja 2002. u “Hrvatskom slovu”; prenosimo ljubaznošću autorice)

Tiho prolazi jedna od najljepših zagrebačkih kazališnih obljetnica. Iako je već davno u mirovini, gospođa Lili Čaki, nekadašnja omiljena subreta i plesačica, a kasnije vrijedan koreograf, gotovo je svake večeri u svom Kazalištu “Komedija”. Uređena, blistava, nasmijana, ali i samozatajna, nikad nametljiva, a uvijek prisutna dobrom riječi i pohvalom za mlađe kolege, umjetnica ovih dana obilježava punih pet desetljeća djelovanja u svom matičnom kazalištu. I to na koji zgodan način! U silvestarskoj izvedbi Male Floramye aktualna Misili-Bisili Dubravka Ostojić dovela je na kraju predstave kao majku toga omiljenog lika upravo gospođu Čaki, dugogodišnju interpretkinju Tijardovićeve ekscentrične Engleskinje. Samo nekoliko dana kasnije, evo Lili Čaki ponovno na sceni, ovaj put u ulozi gospođe Farkaš iz mjuzikla Car Franjo Josip u Zagrebu, a u sklopu glazbeno-scenske revije Moji mjuzikli Alfija Kabilja. Uzbuđenja na sceni na pretek, ali i u gledalištu, gdje se još mnogi prisjećaju mnogih ostvarenja ove sjajne i svestrane kazališne umjetnice. Bila je i ostala jedna od iznimno naobraženih plesačica u nas jer je po završetku budimpeštanske akademije “Troyanof” i glumačke škole te prvog angažmana u tamošnjoj opereti, donijela u Hrvatsku među ostalim i step, o kojem se u ono vrijeme znalo jako malo. A mogla je i htjela plesati sve, usto je i pjevala, glumila… i obožavala teatar.

Karijeru je započela u Pešti, nastavila je u Rijeci u današnjem Hrvatskom narodnom kazalištu “Ivan pl. Zajc” te potom u Zagrebu i ona, eto, traje do danas. Tumačila je i tzv. primadonske uloge u opereti poput naslovne u Maloj Floramye ili u Abrahamovu Havajskom cvijetu (Rijeka, Opatija, ljetni festival), no najveće je uspjehe ubirala u oba kazališta u subretskoj ulozi princeze Mi u Leharovoj Zemlji smiješka i kao Tijardovićeva Misili-Bisili. Znala je nevjerojatno spretno i uvjerljivo spojiti glas, stas, pjevanje s onim što je radila najbolje, a to je bio ples, i osvarila je još mnoge likove kojih se starija zagrebačka publika i te kako dobro sjeća: Stasi u Kneginji čardaša, Lisa u Grofici Marici, Ottilija Kod bijelog konja, Wanda u Poljačkoj krvi, Arsene u Barunu Ciganinu i mnoge druge, ukupno njih pedesetak u opereti, mjuziklu i glazbenim komedijama. Kasnije se posvetila i koreografiji te je između ostalog upravo ona učila mlade zagrebačke glumce i pjevače kako se pleše step u Kabiljovu mjuziklu Kralj je gol.

Lili Čaki najvećim dijelom svog kazališnog života pripada starijoj gardi hrvatskih kazališnih umjetnika, no srcem i dušom, optimizmom i energijom sigurno je da se osjeća poput onih koji tek počinju na “Komedijinoj” sceni. Divna narav i beskrajna ljubav prema kazalištu gotovo je svake večeri vode do njezinog teatra na Kaptolu, kamo još uvijek zalazi i njezina nekadašnja publika, ali i mnogi mladi koji jamačno mogu osjetiti što znači zov dasaka koje život znače punih pet desetljeća. Danas je za gospođu Čaki teško naći jednu cjelovitu ulogu kojom bi obilježila svoj jubilej. No koliko je poznajemo mi koji smo imali sreće susretati je u “Komediji” desetljećima, njoj je ovo možda i draže: sudjelovati u više predstava s po kojim izlaskom na scenu jer to znači kontinuitet, u slučaju Lili Čaki, na sceni i u životu s onim čemu se posvetila svim svojim bićem. Čestitamo!


KRATKA BIOGRAFIJA LILI ČAKI LEGENSTEIN:

Lili Legenstein rođena je u Murskoj Soboti (Prekmurje), odrasla djelomično u Čakovcu, odakle u devetoj godini odlazi na školovanje u Budimpeštu. Ondje učila klasični balet, akrobatiku, step, klavir. U tom gradu upisuje Državnu glumačku školu (gdje dobiva umjetničko ime Čaki), po čijem završetku odmah dobiva angažman u jednom peštanskom kazalištu. Nakon jedne sezone, krajem Drugoga svjetskog rata, ponovno se našla u Čakovcu, odakle se više nije mogla vratiti u Budimpeštu. Godine 1949. angažirana je u riječkoj operi, a od dvije godine kasnije – nakon gostovanja u tek otvorenoj zagrebačkoj “Komediji” – stalno djeluje u tom kazalištu. Pjevanje je usavršavala kod prof. Borčić i prof. Safret.Osim brojnih subretskih uloga, počinje koreografirati, čime se bavi i danas. Godine 1998. odlikovana Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi.


POPIS NASLOVA KOJE JE LILI ČAKI OSTVARILA ZA “KOMEDIJU”