{"id":1144,"date":"2011-08-25T07:07:41","date_gmt":"2011-08-25T07:07:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.komedija.hr\/web\/?page_id=1144"},"modified":"2012-04-03T12:30:18","modified_gmt":"2012-04-03T12:30:18","slug":"proslost-i-sadasnjost-komedije","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/o-kazalistu\/proslost-i-sadasnjost-komedije\/","title":{"rendered":"Pro\u0161lost i sada\u0161njost “Komedije”"},"content":{"rendered":"

PRO\u0160LOST I SADA\u0160NJOST “KOMEDIJE”
\n<\/span><\/strong>Pi\u0161e: Dubravka Klari\u0107<\/strong><\/p>\n

Snije\u017eilo je tog 29.studenoga 1950. godine kad se prvi put podigao zastor, a zafrkant Kerempuh u svom je vedrom programu pobrao aplauze i tako pozvao publiku da ponovno do\u0111e u ovo svetili\u0161te smijeha i operete. Oni koji su se penjali na Kaptol, s kartama u d\u017eepu kupljenim poslijepodne, nestrpljivo su o\u010dekivali \u0161to im to novo mo\u017ee pru\u017eiti jo\u0161 jedan gradski teatar.<\/p>\n

A ovaj teatar zaista je gradski – to mu samo ime govori. Nastalo spajanjem “Zagreba\u010dkog dramskog kazali\u0161ta” i “Kerempuhovog vedrog kazali\u0161ta”, ve\u0107 pedesetpet godina ni\u017ee rado gledane predstave kojima je stekao i potvr\u0111uje svoju reputaciju.<\/p>\n

Komedijin znak su dvije starogr\u010dke maske od kojih se jedna smije, a druga pla\u010de. One “do\u010daravaju lice i nali\u010dje stvarnosti, koja je vesela i tu\u017ena, a komi\u010dni se elementi pretapaju s tragi\u010dnim, pa tvore nerazdvojnu cjelinu”; vjerodostojno svjedo\u010de o trajnom repertoarnom opredjeljenju Kazali\u0161ta da igra komedije i glazbeno-scenska djela, da svoju vjernu publiku i nasmije i raspla\u010de.<\/p>\n

\u00a0O OPERETI<\/span><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Klasi\u010dna opereta je jedno od trajnih Komedijinih repertoarnih opredjeljenja. Dosad su odigrane 32 operete, od kojih deset doma\u0107ih. Me\u0111u njima su i Tijardovi\u0107evi<\/strong> Splitski akvarel<\/em>, Mala Floramye<\/em> i Katarina Velika<\/em>, Albinijevi<\/strong> Barun Trenk<\/em> i Madame Troubadour<\/em>, Boccaccio<\/em> Franza von Supp\u00e9a<\/strong>, Kalmanove<\/strong> Kneginja \u010darda\u0161a<\/em> i Grofica Marica<\/em>. Za proslavu pete obljetnice rada Kazali\u0161ta Jakov Gotovac<\/strong> skladao je glazbenu igru \u0110erdan<\/em>, popularno nazvanu “Mali Ero”, obnovljenu godine 2010. povodom 60. obljetnice Kazali\u0161ta “Komedija”. Leharova<\/strong> Zemlja smije\u0161ka<\/em> premijerno je izvedena u \u010dast osnivanja Kazali\u0161ta 23.12.1950. a do danas je u raznim postavama odigrana vi\u0161e od 440 puta. Na Zagreba\u010dkom ljetnom festivalu 1996. godine Komedijin ansambl premijerno je prikazao \u0160i\u0161mi\u0161a<\/em> Johanna Straussa mla\u0111eg<\/strong>, a 2002. na prvom “Jarunfestu” s velikim uspjehom obnovljena je njegova popularna opereta No\u0107 u Veneciji<\/em>. N. Dostal, O. Nedbal, R. Benatzky, P. Abraham, J. Offenbach, F. Schubert, C. Zeller<\/strong> samo su neki od mnogih autora koji su obogatili Komedijinu operetnu scenu.<\/p>\n

\u00a0O MJUZIKLU<\/span><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Stalno prate\u0107i zbivanja na svjetskoj kazali\u0161noj glazbenoj sceni najbolji mjuzikli ve\u0107 su se \u0161ezdesetih godina zaredali na sceni “Komedije”: 1960. prikazan je mjuzikl Poljubi me, Kato<\/em> Cola Portera<\/strong>; slijede Fainova<\/strong> Ljubimica divljeg zapada<\/em>, Monnotova <\/strong>Slatka Irma<\/em>, Kreuderova<\/strong> Lady iz Pariza<\/em>, Rascelova<\/strong> Ljubav na talijanski na\u010din<\/em> Leighov<\/strong> \u010covjek iz Manche<\/em>, Gusla\u010d na krovu<\/em> Bocka<\/strong> i Steina<\/strong>, Bacharachova<\/strong> Obe\u0107anja, obe\u0107anja<\/em>, Strouseov<\/strong> Aplauz<\/em>…<\/p>\n

Po\u010dekom novoga milenija postavljanjem na scenu rock-opere Jesus Christ Superstar<\/em> Lloyda Webbera<\/strong> i Ricea<\/strong> zapo\u010dinje nova Komedijina “glazbena era”. Za scensko uprizorenje projekata kao \u0161to su Mali du\u0107an strave<\/em> Ashmana<\/strong> i Menkena<\/strong>, Kosa<\/em> MacDermota, Ragnija<\/strong> i Radoa<\/strong>, Chicago<\/em> Ebba, Fossea<\/strong> i Kandera<\/strong>, Skidajte se do kraja<\/em> McNallyja<\/strong> i Yazbeka<\/strong> ili Aida<\/em> Eltona Johna<\/strong> i Tima Ricea<\/strong>, trebalo je mnogo stvarala\u010dkog zamaha, idejne kreativnosti i organizacijskih sposobnosti. Ali te\u017eina materijala djelovala je poput poticaja i izazova i otkrila nove mlade zvijezde “Komedijine” scene – glumce koji jednako dobro pjevaju i ple\u0161u, pjeva\u010de koji odli\u010dno ple\u0161u i glume, plesa\u010de koji samouvjereno glume i pjevaju. Tako su Zagreb i “Komedija” postali sredi\u0161tem odli\u010dnih izvedbi svjetskog mjuzikla, \u0161to je uklju\u010divalo sve komponente – i pjesmu i govor i glumu i ples. Odu\u0161evljena publika svih generacija ovih je sezona napunila “Komediju”, Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog, ali i tribine jarunskoga jezera na ve\u0107 tradicionalnom “Jarunfestu” (2006. godine obilje\u017eit \u0107emo 5.obljetnicu odr\u017eavanja toga popularnog zagreba\u010dkog festivala). O tome svjedo\u010de preko 200.000 prodanih ulaznica i “karta vi\u0161e” koja se tra\u017ei vrlo \u010desto.<\/p>\n

Od ukupno 36 izvedenih musicala posebnu pozornost valja posvetiti onim doma\u0107ima. Sedamdesetih godina na Broadwayu se orilo od Bacharachovih<\/strong> Obe\u0107anja<\/em>, u Londonu se izvodila Kosa<\/em>, a “Komedija” je svirala iz doma\u0107ih nota. 1969. godine postavljena je Velika trka<\/em> Milana Grgi\u0107a<\/strong> i Alfija Kabilja<\/strong>, prvi doma\u0107i cjeloviti mjuzikl, a isti autorski dvojac do\u017eivio je prave ovacije kad je 1971. na “Komedijinoj” sceni praizveden mjuzikl Jalta, Jalta<\/em>, koji se s od 534 izvedbe u 25 godina igranja u istoj postavi (\u0161to je jo\u0161 jedan rekord!), \u010dvrsto usidrio na vrhu ljestvice najizvo\u0111enijih, ali i najgledanijih predstava. Jalta<\/em> je pjevana i u Trstu, na talijanskom jeziku. Koncem 1998. do\u017eivjela je i novo, koncertno uprizorenje, u kojem su zajedno nastupili “stara garda” i “mlade snage”. Godine 2010. Jalta<\/em> je ponovo postavljena na scenu s novom generacijom glumaca i pjeva\u010da i do dan danas se izvodi s mnogo uspjeha (preko 120 izvedbi). Redali su se mjuzikli istih autora: Dlakav \u017eivot<\/em>, Ivan od leptira<\/em>, Car Franjo Josip u Zagrebu, Kralj je gol<\/em>. Svoj doprinos doma\u0107em mjuziklu dali su i skladatelji Maks Mottl<\/strong> (njegova glazbena komedija Pjesma cvije\u0107u<\/em> prikazana je 1952. godine), Milivoj K\u00f6rbler<\/strong> i Stjepan Mihaljinec<\/strong> (dvije glazbene jedno\u010dinke Plava limuzina<\/em> i Ja i moje drugo ja<\/em> 1964. godine), \u0110elo Jusi\u0107<\/strong> (nezaboravni Dundo Maroje<\/em>), Stipica Kalogjera <\/strong>(kaubojsko-glazbeni stripovi O’Kaj<\/em> i Kaj2O<\/em>) i Pero Gotovac<\/strong> (Novela od stranca<\/em> i Trenk<\/em>) – autori libreta i stihova Nino \u0160krabe, Boris Senker, Tahir Muji\u010di\u0107, Arsen Dedi\u0107<\/strong> (Lady \u0160ram<\/em>) – autor libreta Nino \u0160krabe, te Veseljko Bare\u0161i\u0107<\/strong> (Romeo i Julija<\/em>, Pri\u010da s ju\u017ene strane<\/em>). Alfi Kabiljo<\/strong> autor je glazbe u Bulgakovljevu<\/strong> Crvenom otoku<\/em>, Kishonovu<\/strong> Vjen\u010danom listu<\/em>, Anoulhovoj<\/strong> Colombi<\/em>, kao i za mjuzikl Tko pjeva, zlo ne misli<\/em>, koji potpisuje s tekstopiscom Dragom Britvi\u0107em.<\/p>\n

O ROCK-OPERI<\/span> <\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Za potrebe velikih projekata Kazali\u0161te “Komedija” bilo je \u010desti gost u zasad jedinoj primjerenoj zagreba\u010dkoj – Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Tako je ondje najprije praizvedena prva hrvatska rock-opera Gubec-beg<\/em>, koja \u010dini posebno veliko poglavlje u povijesti kazali\u0161ta “Komedija” i hrvatskog glazbenog kazali\u0161ta uop\u0107e. “To nije hrabrost, to je ludost” – govorili su promatra\u010di, znaju\u0107i da je mali “Komedijin” ansambl zagrizao tvrd orah, odlu\u010div\u0161i postaviti na scenu rock operu sa 200 izvo\u0111a\u010da. Gubec-beg<\/em> je na repertoaru je bio 7 godina, odigran je u Lisinskom i na gostovanjima diljem Europe i Rusije 212 puta, a pljeskalo mu je vi\u0161e od 430.000 gledatelja! Danas ponovno gledamo obnovljenog Gubec-bega<\/em> s pomla\u0111enom postavom i impresivnim novim-starim Gupcem u naslovnoj ulozi.<\/p>\n

Trio Kraja\u010d<\/strong> – Metiko\u0161<\/strong> – Prohaska<\/strong> slavio je jo\u0161 jednom, na premijeri njihove Gri\u010dke vje\u0161tice<\/em>; trilogija je zaokru\u017eena praizvedbom Crne kraljice<\/em> Ivice Kraja\u010da<\/strong> i Zlatka Tanodija<\/strong>. Godine 1982., odmah nakon praizvedbe u Parizu, “Komedijin” ansambl na pozornici dvorane Lisinski prikazuje pop-operu Jadnici<\/em> Clauda-Michela Sch\u00f6nberga<\/strong> i Alaina Boublila<\/strong>, napisanu prema dirljivom romanu Victora Hugoa<\/strong>. London Jadnike<\/em> otkriva nakon Zagreba: premijera donekle preina\u010denih Jadnika<\/em> na West Endu je odr\u017eana tek 1985., nakon \u010dega oni postaju svjetski megahit.<\/p>\n

Antologijsko djelo Jesus Christ Superstar<\/em> Andrewa Lloyda Webbera<\/strong> i Tima Ricea<\/strong> s ansamblom od oko 200 izvo\u0111a\u010da i s novom generacijom mladih svestranih umjetnika predstavljalo je i novi stvarala\u010dki zamah i izazov za projekte koji su uslijedili.<\/p>\n

O KOMEDIJI <\/span><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Komediografski repertoar Kazali\u0161ta svih ovih godina u prvi plan stavljao je djela iz hrvatske dramske ba\u0161tine i djela suvremenih doma\u0107ih pisaca, ali – dakako – kontinuirano igra i djela najpoznatijih svjetskih komediografa i suvremenih autora.<\/p>\n

Tako su uprizoreni autori Titu\u0161 Brezova\u010dki, Marin Dr\u017ei\u0107, August Cesarec, A.G.Mato\u0161, Miroslav Krle\u017ea, Marija Juri\u0107 Zagorka, Josip Freudenreich, Ivan Gunduli\u0107<\/strong>, komedija nepoznatog hrvatskog autora \u010cini barona Tamburlana<\/em>, prevedena na “lindarski jezik” Stullijeva<\/strong> Kate Kapuralica<\/em> pod naslovom Katina Gvardijanka<\/em> autora B. Lu\u010di\u0107a<\/strong> i D. Lu\u010di\u0107a Lucea<\/strong>, Kalman Mesari\u0107<\/strong> i Slavko Kolar<\/strong>, danas ve\u0107 svrstavani u klasike hrvatske komedije. Kolarova<\/strong> \u017ealosna komedija Svoga tela gospodar<\/em> jedan je od stupova dramskog repertoara u posljednju godinu i pol.<\/p>\n

Praizvedeno je vi\u0161e od 60 djela suvremenih hrvatskih autora: komedija Probudi se, Kato<\/em> Milana Grgi\u0107a<\/strong> igrana je vi\u0161e od 250 puta! Osim ove, Grgi\u0107<\/strong> je za “Komediju” napisao jo\u0161 \u0161est komedija, a posebno plodna bila je suradnja s Fadilom Had\u017ei\u0107em<\/strong>: on je za ovo kazali\u0161te napisao 11 komediograskih tekstova. Za obilje\u017eavanje tre\u0107e sezone “Komedijina” rada Pero Budak<\/strong> napisao je danas ve\u0107 antologijsko Klupko<\/em> (praizvedeno je 31.sije\u010dnja 1953., obnovljeno po\u010detkom 1999. godine i izvedeno vi\u0161e od 250 puta, te ponovo obnovljeno povodu obilje\u017eavanja 60. obljetnice Kazali\u0161ta “Komedija u sudenom 2010.). Tu su jo\u0161 i komedije Fe\u0111e \u0160ehovi\u0107a, Jo\u017ee Horvata, Ive Bre\u0161ana, Mladena Kerstnera, Borislava Vuj\u010di\u0107a, Zvonimira Zori\u010di\u0107a, Mire Gavrana, Dore Delbianco, Damira Petri\u010devi\u0107a<\/strong>…<\/p>\n

Kontinuirano su postavljana na scenu djela najpoznatijih svjetskih komediografa klasika i suvremenih autora, me\u0111u kojima su Shakespeare, Anouilh, Goldoni, Moli\u00e9r, Feydeau, Nestroy, Fo, Pirandello, De Filippo, Ionesco, Brecht<\/strong>. Zanimljivo je istaknuti ciklus Brechtovih<\/strong> djela – od drame do opere: Dobri \u010dovjek iz Se\u010duana, \u010covjek je \u010dovjek, Prosja\u010dka opera<\/em> (od 1957. do posljednje postave 1999. po naslovom Opera za tri gro\u0161a<\/em>), Uspon i pad grada Mahagonnyja<\/em>. Shaffer, Stopard, Priestley, Simon, Ayckbourn, Cooney, Frayn<\/strong> i Veber<\/strong> suvremeni su autori izvo\u0111eni u “Komediji” od kojih je nekoliko i danas na repertoaru.<\/p>\n

O ANSAMBLU<\/span><\/strong>
\n(Popis stalno zaposlenih \u010dlanova umjetni\u010dkog ansambla prona\u0111ite na stranici ANSAMBL<\/a>)<\/p><\/blockquote>\n

Godine 1950., 1.studenoga, u mati\u010dnoj knjizi i\u0161\u010ditavaju se imena samo dramskih umjetnika, onih koji su prije bili anga\u017eirani u “Kerempuhovom vedrom kazali\u0161tu” ili pak “Zagreba\u010dkom dramskom kazali\u0161tu”.Tako je po\u010delo: opereta Zemlja smije\u0161ka<\/em> izvedena je koncem godine bez i jednog stalno zaposlenog pjeva\u010da-solista ili \u010dlana zbora ili baletnog plesa\u010da; stalno je bilo anga\u017eirano samo pet glazbenika u orkestru. A izvedba je izazvala urnebes u Zagrebu!<\/p>\n

Umjetni\u010dki ansambl stvarao se i rastao kroz “Komedijine” predstave. Kao mali HNK: dramski glumci, operni i operetni solisti, zboristi, orkestralni glazbenici, baletni plesa\u010di. Ima me\u0111u njima velikih imena hrvatskog glumi\u0161ta, operne i operetne scene. Mjuzikalsko vrijeme \u0161ezdesetih i sedamdesetih donijelo je u dramski ansambl, pa i pjeva\u010dki, novi umjetni\u010dki termin – glumac-pjeva\u010d ili pjeva\u010d-glumac, jer glumci moraju pjevati i plesati, pjeva\u010di plesati i glumiti, plesa\u010di glumiti i pjevati… Dana\u0161nji izvo\u0111a\u010dki sastav “Komedije” najbolje to potvr\u0111uje i najbolje je \u0161to se moglo dogoditi ovom kazali\u0161tu. Ova dana\u0161nja jezgra ansambla tako pouzdana, gluma\u010dki podatljiva i ponad svega zauzeta za svoj posao i svoje kazali\u0161te, kapital je koji omogu\u0107uje velika ulaganja i velike rizike s velikim izgledima za uspjeh.
\n<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

PRO\u0160LOST I SADA\u0160NJOST “KOMEDIJE” Pi\u0161e: Dubravka Klari\u0107 Snije\u017eilo je tog 29.studenoga 1950. godine kad se prvi put podigao zastor, a zafrkant Kerempuh u svom je vedrom programu pobrao aplauze i tako pozvao publiku da ponovno do\u0111e u ovo svetili\u0161te smijeha i operete. Oni koji su se penjali na Kaptol, s kartama u d\u017eepu kupljenim poslijepodne, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"parent":680,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"class_list":["post-1144","page","type-page","status-publish","hentry"],"yoast_head":"\nPro\u0161lost i sada\u0161njost "Komedije" - Kazali\u0161te Komedija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/o-kazalistu\/proslost-i-sadasnjost-komedije\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Pro\u0161lost i sada\u0161njost "Komedije" - Kazali\u0161te Komedija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"PRO\u0160LOST I SADA\u0160NJOST “KOMEDIJE” Pi\u0161e: Dubravka Klari\u0107 Snije\u017eilo je tog 29.studenoga 1950. godine kad se prvi put podigao zastor, a zafrkant Kerempuh u svom je vedrom programu pobrao aplauze i tako pozvao publiku da ponovno do\u0111e u ovo svetili\u0161te smijeha i operete. Oni koji su se penjali na Kaptol, s kartama u d\u017eepu kupljenim poslijepodne, […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/o-kazalistu\/proslost-i-sadasnjost-komedije\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Kazali\u0161te Komedija\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/kazaliste.komedija\/\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2012-04-03T12:30:18+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@KKomedija\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/o-kazalistu\\\/proslost-i-sadasnjost-komedije\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/o-kazalistu\\\/proslost-i-sadasnjost-komedije\\\/\",\"name\":\"Pro\u0161lost i sada\u0161njost \\\"Komedije\\\" - Kazali\u0161te Komedija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#website\"},\"datePublished\":\"2011-08-25T07:07:41+00:00\",\"dateModified\":\"2012-04-03T12:30:18+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/o-kazalistu\\\/proslost-i-sadasnjost-komedije\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/o-kazalistu\\\/proslost-i-sadasnjost-komedije\\\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/o-kazalistu\\\/proslost-i-sadasnjost-komedije\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"O kazali\u0161tu\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/o-kazalistu\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Pro\u0161lost i sada\u0161njost “Komedije”\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#website\",\"url\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/\",\"name\":\"Kazali\u0161te Komedija\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#organization\",\"name\":\"Zagreba\u010dko gradsko Kazali\u0161ta Komedija\",\"url\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/02\\\/cropped-Kazaliste_Komedija_logo_2.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/02\\\/cropped-Kazaliste_Komedija_logo_2.png\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Zagreba\u010dko gradsko Kazali\u0161ta Komedija\"},\"image\":{\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/kazaliste.komedija\\\/\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/KKomedija\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/kazaliste_komedija\\\/\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UC1NcapMYUXJW3miW_oPxT5w\\\/videos\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Pro\u0161lost i sada\u0161njost \"Komedije\" - Kazali\u0161te Komedija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/o-kazalistu\/proslost-i-sadasnjost-komedije\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Pro\u0161lost i sada\u0161njost \"Komedije\" - Kazali\u0161te Komedija","og_description":"PRO\u0160LOST I SADA\u0160NJOST “KOMEDIJE” Pi\u0161e: Dubravka Klari\u0107 Snije\u017eilo je tog 29.studenoga 1950. godine kad se prvi put podigao zastor, a zafrkant Kerempuh u svom je vedrom programu pobrao aplauze i tako pozvao publiku da ponovno do\u0111e u ovo svetili\u0161te smijeha i operete. Oni koji su se penjali na Kaptol, s kartama u d\u017eepu kupljenim poslijepodne, […]","og_url":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/o-kazalistu\/proslost-i-sadasnjost-komedije\/","og_site_name":"Kazali\u0161te Komedija","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/kazaliste.komedija\/","article_modified_time":"2012-04-03T12:30:18+00:00","twitter_card":"summary_large_image","twitter_site":"@KKomedija","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/o-kazalistu\/proslost-i-sadasnjost-komedije\/","url":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/o-kazalistu\/proslost-i-sadasnjost-komedije\/","name":"Pro\u0161lost i sada\u0161njost \"Komedije\" - Kazali\u0161te Komedija","isPartOf":{"@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#website"},"datePublished":"2011-08-25T07:07:41+00:00","dateModified":"2012-04-03T12:30:18+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/o-kazalistu\/proslost-i-sadasnjost-komedije\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.komedija.hr\/www\/o-kazalistu\/proslost-i-sadasnjost-komedije\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/o-kazalistu\/proslost-i-sadasnjost-komedije\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"O kazali\u0161tu","item":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/o-kazalistu\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Pro\u0161lost i sada\u0161njost “Komedije”"}]},{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#website","url":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/","name":"Kazali\u0161te Komedija","description":"","publisher":{"@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#organization","name":"Zagreba\u010dko gradsko Kazali\u0161ta Komedija","url":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/cropped-Kazaliste_Komedija_logo_2.png","contentUrl":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/cropped-Kazaliste_Komedija_logo_2.png","width":512,"height":512,"caption":"Zagreba\u010dko gradsko Kazali\u0161ta Komedija"},"image":{"@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/kazaliste.komedija\/","https:\/\/x.com\/KKomedija","https:\/\/www.instagram.com\/kazaliste_komedija\/","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UC1NcapMYUXJW3miW_oPxT5w\/videos"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1144\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/680"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}