{"id":357,"date":"2011-07-28T09:18:01","date_gmt":"2011-07-28T09:18:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.komedija.hr\/web\/?page_id=357"},"modified":"2017-06-09T10:10:54","modified_gmt":"2017-06-09T08:10:54","slug":"derdan","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/","title":{"rendered":"\u0110erdan"},"content":{"rendered":"

Glazbeni igrokaz u 5 slika<\/em>
\nPo motivima Dinka \u0160imunovi\u0107a napisali Cvjetko Jakeli\u0107 i Jakov Gotovac<\/p><\/blockquote>\n

\u0110erdan u \u0111erdanu glazbenoscenskih djela Jakova Gotovca<\/strong><\/p>\n

Jakov Gotovac odigrao je istaknutu i va\u017enu ulogu u razvoju hrvatske glazbe i njezinoj afirmaciji u svijetu. Ro\u0111en je 11. listopada 1895. u Splitu. Podrijetlo mu je iz gor\u0161ta\u010dkoga kraja srednje Dalmacije, iz sredine koja je hrvatskoj kulturi dala umjetnike kao \u0161to su kipar Ivan Me\u0161trovi\u0107, knji\u017eevnici Dinko \u0160imunovi\u0107 i Milan Begovi\u0107, skladatelj Krsto Odak. Duh toga kraja i kr\u0161 Dalmatinske zagore, \u017eivi u mnogim stranicama Gotov\u010deve glazbe jer ga je iskonski nosio u sebi. Nakon zavr\u0161ene gimnazije i prvih glazbenih znanja \u0161to ih je u Splitu dobio od na\u0161ih skladatelja Antuna Dobroni\u0107a i Josipa Hatzea, upisao se po \u017eelji roditelja na Pravni fakultet u Zagrebu. Ubrzo se, me\u0111utim, potaknut po\u010detnim skladateljskim uspjesima, potpuno posve\u0107uje glazbi i odlazi u Be\u010d gdje studira kompoziciju na Muzi\u010dkoj akademiji u klasi Josepha Marxa. Po povratku u domovinu, 1922., najprije je organizirao glazbeni \u017eivot u \u0160ibeniku. Godine 1923. postaje korepetitor, a onda i dirigent Opere Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu, sve do 1957. Najzna\u010dajnije skladbe napisao je izme\u0111u dva svjetska rata kao izraziti predstavnik nacionalnoga glazbenog smjera. Koriste\u0107i karakteristi\u010dne elemente narodne glazbe i teme iz seoskog \u017eivota, stvorio je vlastiti, prepoznatljivi glazbeni idiom.
\nNajuspjelije i najpoznatije od devedesetak Gotov\u010devih skladbi su narodni obred za mu\u0161ki zbor i instrumentalni sastav Koleda op. 11 (1925.), Simfonijsko kolo op. 12 (1926.) i komi\u010dna opera Ero s onoga svijeta op. 17 (1935.). U Koledi je izvrsno prikazao isje\u010dak iz narodnog \u017eivota u karakteristi\u010dnoj formi koledanja s njegovim kontrastnim fazama. Briljatno instrumentirano Simfonijsko kolo daje bogatu glazbenu sliku toga najizrazitijeg plesa Ju\u017enih Slavena. Ono se, kao i opera Ero s onoga svijeta, zarana afirmiralo u inozemstvu i u\u010dinilo Gotovca jednim od najpoznatijih skladatelja izvan granica tada\u0161nje Jugoslavije. Ero s onoga svijeta pripada vrhu \u017eanra komi\u010dne opere uop\u0107e. Postavljen je u devedesetak opernih ku\u0107a \u0161irom Europe i preveden je na devet jezika.
\nGlavno sredstvo Gotov\u010deva umjetni\u010dkog izraza je melodika. U njoj je postigao najzna\u010dajnije rezultate, pribli\u017euju\u0107i se svjesno i uspje\u0161no narodnoj glazbenoj misli. U njegovoj melodiji osje\u0107a se utjecaj Mediterana i talijanskih verista. Obra\u0111uju\u0107i melodi\u010dke zamisli, zaodijevao ih je harmonijama tradicionalno tonalne okosnice u kojima disonanca ponekad zaigra ulogu so\u010dnoga kontrasta. Kontrapunkti\u010dko-polifoni\u010dkim postupcima rijetko se koristio. Nije eksperimentirao i nije se upu\u0161tao u suvremene kompozicijske tehnike, iako ih je poznavao. Ostao je do kraja svoj, znaju\u0107i \u0161to mo\u017ee i \u0161to iz zapisa svojega genetskog koda \u017eeli umjetni\u010dki izraziti. Umro je 16. listopada 1982. u Zagrebu.<\/p>\n

Glazbeni igrokaz u pet slika \u0110erdan (op. 30) \u0161esto je Gotov\u010devo glazbenoscensko djelo. Prethodili su mu scenska glazba za pastirsku igru Dubravka te opere Morana, Ero s onoga svijeta, Kamenik i Mila Gojsali\u0107a. Nakon njega skladao je jo\u0161 opere Dalmaro, Stanac i Petar Sva\u010di\u0107.
\nGotovac je nastojao da svako njegovo glazbenoscensko djelo bude druga\u010dije. Svakodnevni rad u kazali\u0161tu i dodir s pozornicom nadopunjavali su njegovu nadarenost te uro\u0111eni smisao za glazbenu scenu i opernu dramaturgiju. Pristupaju\u0107i \u0110erdanu, vodio je ra\u010duna da on bude pristupa\u010dan \u0161irokoj publici i prikladan za izvo\u0111enje u manjim kazali\u0161tima. Namijenio ga je kazali\u0161tu Komedija gdje je praizveden na petu obljetnicu kazali\u0161ta, 29. studenoga 1955. Ve\u0107 tada dobio je epitet Mali Ero \u0161to on doista jest zbog tematske sli\u010dnosti i prepoznatljivosti autorova glazbenog stila. “Stari ga je radio s velikim veseljem i poletom”, prisjetio se 1992. skladateljev sin, dirigent Pero Gotovac prigodom postavljanja \u0110erdana u Komediji koja mu je oduvijek, u okviru trajnog opredjeljenja njegovanja doma\u0107e ba\u0161tine, posve\u0107ivala doli\u010dnu pa\u017enju.
\nLibreto je spretno sastavljen po motivima dviju novela Dinka \u0160imunovi\u0107a, \u0110erdan i Alkar. Poticaj za nastanak djela dao je 1948. Komedijin glumac Cvjetko Jakeli\u0107 koji je uvidio scenske mogu\u0107nosti \u0160imunovi\u0107evih pripovijetki. Tri je godine sura\u0111ivao s Gotovcem na njihovoj transformaciji u prikladan libreto pri \u010demu su promijenili imena nekih likova i pojednostavili fabulu. Iznenadna smrt mladog Jakeli\u0107a 1951. prekinula je taj rad. Na Komedijin poticaj, uo\u010di njene pete obljetnice, Jakov Gotovac ponovo se prihvatio \u0110erdana te zavr\u0161io kona\u010dnu scensku i tekstualnu obradu. Dvadeset i sedam glazbenih brojeva dopunjuju i dramatur\u0161ki su spojeni s govorenim tekstom. Partituru je protkao narodnim napjevima, ljubavnim i pastirskim pjesmama, napitnicama i rugalicama, narodnim obi\u010dajima, plesovima i kolima, a neke je stranice i pojedine arije oblikovao u opernom stilu. Na taj je na\u010din postigao veliku \u0161arolikost i bujnost, posve\u0107uju\u0107i posebnu pozornost zborskim ulomcima u kojima se odra\u017eava njegova bogata invencija i skladateljsko majstorstvo.<\/p>\n

Otmica djevojke, odnosno bijeg mladih pred patrijarhalnim obi\u010dajima i stegom, te pobjeda ljubavi, motiv su s kojim se Gotovac bavio u nekoliko glazbenoscenskih djela. Ve\u0107 njegovo prvo ostvarenje toga \u017eanra, scenska glazba za pastirsku igru Dubravka Ivana Gunduli\u0107a, donosi ne\u0161to sli\u010dno: bavi se otkrivanjem prijevare jer, po drevnom obi\u010daju, najljep\u0161a pastirica treba pripasti i udati se za najljep\u0161ega pastira. No, podmi\u0107eni gradski suci ne daju Dubravku Miljenku, ve\u0107 bogatom i ru\u017enom Grdanu koji ih je potkupio. Bog Lero je zbog toga nezadovoljan i zaprijeti grmljavinom, pa narod uvi\u0111a da je bio obmanut, otima Dubravku od Grdana i daje je Miljenku. Himnom slobodi sve zavr\u0161ava u sre\u0107i i zadovoljstvu.
\nU operi Morana spletkarica Govedarka \u017eeli razdvojiti zaljubljeni par Moranu i Bojana kako bi ostvarila Moranino vjen\u010danje s drugim, mnogo bogatijim \u010dovjekom. Mladi par tada odlazi u planinu da sami \u017eive za svoju ljubav. Govedarka buni narod koji polazi kamenovati Moranu i Bojana radi grijeha, ali ih spa\u0161ava dobri gajda\u0161 Gojen i otkriva Govedarkine podle namjere. Opera zavr\u0161ava pomirbom te slavljem sretnih zaljubljenika i njihovim zarukama. U Eri s onoga svijeta \u0110ula tako\u0111er bje\u017ei iz o\u010deva doma s odbranikom Mi\u0107om (Erom) koji gazda Marku nije po volji jer je, kako on pogre\u0161no misli, siroma\u0161an. Mi\u0107a je, izdaju\u0107i se za siromaha, ispitao \u010disto\u0107u \u0110uline ljubavi pa na kraju i ovdje sve sretno zavr\u0161ava u dinami\u010dnome kovitlacu zavr\u0161noga kola sna\u017enoga glazbenog ritma te \u017eivoga scenskog i plesnog kolorita. Sli\u010dan finale zamislio je Gotovac u glazbenom igrokazu \u0110erdan.
\nBogati seljak gazda Gare namijenio je k\u0107er svoje sestre, udovice Marte, Petricu, trgovcu Ili. Jo\u0161 prije vjen\u010danja dogovorena je predaja Petri\u010dina \u0111erdana jer Ile hitno treba novac. No, Petrica voli siroma\u0161nog Ivu i dogovara se s njim da je otme s Iline pro\u0161nje. Prema narodnom obi\u010daju, djevojka mo\u017ee pripasti svom otmi\u010daru ako je otme iz kola ili \u010dak s prosidbe ili sa svadbe. Taj institut otmice naj\u010de\u0161\u0107e je bio dogovoren izme\u0111u momka i djevojke ili njihovih obitelji kako bi se lak\u0161e prebrodile zapreke vjen\u010danju. Mladi bje\u017ee u goru da se sklone, a onda se vra\u0107aju u selo da se odr\u017ee svatovi. Petrica je ponijela \u0111erdan i tako ga spasila od lakomog ujaka. Majka Marta daje im blagoslov, a osramo\u0107eni Gare mora se povu\u0107i. Zavr\u0161nim plesnim kolom, uza zveket \u0111erdana, zavr\u0161ava sretno i ta pri\u010da.
\nNeodoljivi pu\u010dki karakter i jednostavna radost djela osigurali su mu trajno mjesto na Komedijinu repertoaru. Redatelj Richard Simonelli i ovoga puta \u017eeli sa\u010duvati vrijednosti \u0110erdana: njegovu izvornost, naivnost i tradiciju kao ba\u0161tinu, a naro\u010dito scenski realizam radnje smje\u0161tene u Cetinsku krajinu polovicom 19. stolje\u0107a. Struktura djela nastalog polovicom 20. stolje\u0107a s glazbenim brojevima koji se nadovezuju na dramski tekst, uvjeren je Richard Simonelli, anticipira formu mjuzikla. Uostalom, svjesno ili ne, Gotovac arije u \u0110erdanu ne naziva arijama ve\u0107 pjesmama.
\nSada\u0161nja produkcija u povodu 60. obljetnice kazali\u0161ta i 55. obljetnice praizvedbe, prva u 21. stolje\u0107u, donosi i 200. izvedbu \u0110erdana u Komediji. Rijedak je to primjer povezanosti jednoga djela s odre\u0111enim kazali\u0161tem.
\nDavor Schopf<\/p>\n

\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 1722<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 3414<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 3557<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 3585<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 3673<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 3683<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 3813<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 3997<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4131<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4169<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4274<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4310<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4339<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4360<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4428<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4445<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4460<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4489<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4535<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4666<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tDSC 4732<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div><\/div>
<\/span> <\/div><\/code><\/code><\/p>\n

Zve\u010di zve\u010de\u0107i \u0111erdan<\/strong><\/p>\n

\u0110erdan dolazi od turske rije\u010di gerdan \u0161to zna\u010di vrat. Sinonim je za bogatu ogrlicu, nisku srebrnjaka na \u017eenskome narodnom ruhu, od vrata do ili ispod koljena.<\/p>\n

* * *<\/p>\n

Malo je koja ku\u0107a, a osobito u posljednje doba, imala pravi \u0111erdan, ve\u0107 se zadovoljavahu prostim nizom srebrnih cvancika ispod grla pa gdjekojim takvim starim novcem na djevoj\u010dinoj kapi; a siroma\u0161nije nosile niz \u0161arenih, staklenih zrnaca pod vratom.
\nSretna gospodarica pravog \u0111erdana nosila ga ne samo djevojkom, ve\u0107 i kao mlada nevjesta, a onda se polagao duboko u kov\u010deg pod drugo sveta\u010dno ruho kao osobito blago i mila uspomena sretnih dana. Krio se osobito kod slu\u010dajne pljenidbe za porez ili kakav dug, jer su oru\u017enici osobito vrebali na \u0111erdane znaju\u0107i da bi Zagorke la\u0161nje pregorjele i najljep\u0161e podvornice negoli taj amanet, koji \u0107e svakako iskupiti: on se bilo uz koji god napor uvijek povra\u0107ao na staro mjesto.
\nI zbilja bi zveket srebra na \u0111erdanu uzbudio i staricu kakvu sje\u0107aju\u0107i je ro\u0111ene mladosti i cike u \u0161arenom kolu, kad je oborene glave pod te\u017einom toga nakita \u0107utjela na sebi vatrene poglede \u010dile mom\u010dadi. Pa \u0161to je koja djevojka ili nevjesta morala ni\u017ee obarati glavu pod teretom srebra, to je sve vi\u0161e rastao njezin ponos i njezina sre\u0107a.<\/p>\n

Dinko \u0160imunovi\u0107 \u2013 ulomak iz pripovijesti \u0110erdan, 1914.<\/p>\n

* * *
\n\u0110erdanom \u0107u okititi grudi,
\nI ponosna nasred kola stati.
\nA kad \u0111erdan radost \u0107e da zbudi,
\nJunaku \u0107u svoje srce dati.<\/p>\n

Iz kola \u0107e oteti me drago,
\nDa me grli, da me ljubi mladu,
\nSvojoj ku\u0107i ponijeti me blago,
\nNe\u0107e dati \u0111erdan da ukradu!<\/p>\n

Moj \u0111erdane, djevoja\u010dka diko!
\nMoj \u0111erdane, sre\u0107o neve tvoje!
\nNe\u0107u s tobom da se gizda niko,
\nMoj \u0111erdane, suvo zlato moje!<\/p>\n

Cvjetko Jakeli\u0107 i Jakov Gotovac \u2013 glazbeni igrokaz \u0110erdan, 1955., Pjesma o \u0111erdanu – arija Petrice (br. 16)<\/p>\n

* * *<\/p>\n

Al’ kad kolom \u0111erdan zvekne, tad u nama srce jekne!<\/p>\n

Cvjetko Jakeli\u0107 i Jakov Gotovac \u2013 glazbeni igrokaz \u0110erdan, 1955.,\u00a0 Zavr\u0161no kolo sa zborom (br. 27) – ulomak<\/p>\n

\u00a0Davor Schopf<\/em><\/p>\n

DIRIGENT: KRE\u0160IMIR BATINI\u0106<\/a>
\nREDATELJ: RICHARD SIMONELLI
\nSCENOGRAF:\u00a0 JOSIP GENERALI\u0106
\nKOSTIMOGRAFKINJA:\u00a0 LJUBICA WAGNER
\nSavjetnica za jezik: prof: \u0110UR\u0110A \u0160KAVI\u0106
\nZborovo\u0111a: BRANKO STARC
\nKoreografkinja djevoja\u010dkog i zavr\u0161nog kola: JASENKA BLA\u017dEKOVI\u0106
\nKoreograf ciganskog plesa: DINKO BOGDANI\u0106<\/p>\n

GARE, bogati seljak RANKO TIHOMIROVI\u0106<\/a>
\nMARTA, njegova sestra JASNA BILU\u0160I\u0106 <\/a>\/ MIRELA BREKALO
\n<\/a>PETRICA, njezina k\u0107i ANA ZEBI\u0106 \/ JOSIPA LON\u010cAR
\nBOJA, njezina prijateljica\u00a0 LARISA MARAK<\/a>\/ KRISTINA HABU\u0160
\nFRA JERE, Garin brati\u0107\u00a0 ADALBERT TURNER
\nMANDA, siroma\u0161na seljanka\u00a0 NADA ABRUS
\n<\/a>IVO, njezin sin\u00a0 \u0110ANI STIPANI\u010cEV <\/a>\/ MARIO BOKUN
\nVICE, seoski kova\u010d ERVIN BAU\u010cI\u0106 <\/a>\/ ADAM KON\u010cI\u0106
\n<\/a>ILE, trgovac\u00a0 SA\u0160A BUNETA
\n<\/a>RADE, lugar DAVOR SVEDRU\u017dI\u0106
\n<\/a>\u0160IME, seljak DRA\u017dEN BRATULI\u0106<\/a>
\nLUCA, njegova \u017eena JASNA PALI\u0106 PICUKARI\u0106
\n<\/a>LUKA, seljak VINKO KRALJEVI\u0106
\n<\/a>MA\u0160A, kr\u010dmarica\u00a0 SANJA MARIN
\n<\/a>CIGANKA:\u00a0 VLATKA BURI\u0106
\n<\/a>MOMAK: DARIO \u0160TULI\u0106
\n\u017dENE:\u00a0 \u0110UR\u0110A GOLUBI\u0106, IVANA FILI\u0106, DENIS GRABARI\u0106, LJERKA GLOWATZKY
\nRONDARI:\u00a0 EMIL KUZMINSKI, LUKA BREZIN\u0160\u010cAK<\/p>\n

Sudjeluju zbor, orkestar i balet Kazali\u0161ta \u201eKomedija\u201c: Tamara Masnjak (solo), Ana Hani\u0107, Morana Pa\u0161kievi\u0107, Petra Rado\u0161evi\u0107, Stela Gajski i Alevtyna Griazieva
\nAsistentica koreografa: TINA VRTAR STIPI\u0106
\nFolklorno dru\u0161tvo SKUD \u201eIvan Goran Kova\u010di\u0107\u201c
\nUmjetni\u010dki voditelj: DUBRAVKO RADI\u0106
\nScenografiju obnovili: ing. Tomislav Ruszkowski i Richard Simonelli<\/p>\n

Pauza nakon 2. slike. Predstava zavr\u0161ava oko 22 sata.
\nSve\u010dana premijera povodom 60. obljetnice kazali\u0161ta \u201eKomedija\u201c, 26. studenog 2010.<\/p>\n

Kronologija \u0110erdana<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Glazbeni igrokaz u 5 slika Po motivima Dinka \u0160imunovi\u0107a napisali Cvjetko Jakeli\u0107 i Jakov Gotovac \u0110erdan u \u0111erdanu glazbenoscenskih djela Jakova Gotovca Jakov Gotovac odigrao je istaknutu i va\u017enu ulogu u razvoju hrvatske glazbe i njezinoj afirmaciji u svijetu. Ro\u0111en je 11. listopada 1895. u Splitu. Podrijetlo mu je iz gor\u0161ta\u010dkoga kraja srednje Dalmacije, iz […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3085,"parent":1659,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"class_list":["post-357","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"yoast_head":"\n\u0110erdan - Kazali\u0161te Komedija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u0110erdan - Kazali\u0161te Komedija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Glazbeni igrokaz u 5 slika Po motivima Dinka \u0160imunovi\u0107a napisali Cvjetko Jakeli\u0107 i Jakov Gotovac \u0110erdan u \u0111erdanu glazbenoscenskih djela Jakova Gotovca Jakov Gotovac odigrao je istaknutu i va\u017enu ulogu u razvoju hrvatske glazbe i njezinoj afirmaciji u svijetu. Ro\u0111en je 11. listopada 1895. u Splitu. Podrijetlo mu je iz gor\u0161ta\u010dkoga kraja srednje Dalmacije, iz […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Kazali\u0161te Komedija\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/kazaliste.komedija\/\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2017-06-09T08:10:54+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/djerdan.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"448\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"240\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@KKomedija\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"10 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/derdan\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/derdan\\\/\",\"name\":\"\u0110erdan - Kazali\u0161te Komedija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/derdan\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/derdan\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2011\\\/07\\\/djerdan.jpg\",\"datePublished\":\"2011-07-28T09:18:01+00:00\",\"dateModified\":\"2017-06-09T08:10:54+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/derdan\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/derdan\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/derdan\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2011\\\/07\\\/djerdan.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2011\\\/07\\\/djerdan.jpg\",\"width\":\"448\",\"height\":\"240\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/derdan\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Arhiva predstava\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"\u0110erdan\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#website\",\"url\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/\",\"name\":\"Kazali\u0161te Komedija\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#organization\",\"name\":\"Zagreba\u010dko gradsko Kazali\u0161ta Komedija\",\"url\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/02\\\/cropped-Kazaliste_Komedija_logo_2.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/02\\\/cropped-Kazaliste_Komedija_logo_2.png\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Zagreba\u010dko gradsko Kazali\u0161ta Komedija\"},\"image\":{\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/kazaliste.komedija\\\/\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/KKomedija\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/kazaliste_komedija\\\/\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UC1NcapMYUXJW3miW_oPxT5w\\\/videos\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\u0110erdan - Kazali\u0161te Komedija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"\u0110erdan - Kazali\u0161te Komedija","og_description":"Glazbeni igrokaz u 5 slika Po motivima Dinka \u0160imunovi\u0107a napisali Cvjetko Jakeli\u0107 i Jakov Gotovac \u0110erdan u \u0111erdanu glazbenoscenskih djela Jakova Gotovca Jakov Gotovac odigrao je istaknutu i va\u017enu ulogu u razvoju hrvatske glazbe i njezinoj afirmaciji u svijetu. Ro\u0111en je 11. listopada 1895. u Splitu. Podrijetlo mu je iz gor\u0161ta\u010dkoga kraja srednje Dalmacije, iz […]","og_url":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/","og_site_name":"Kazali\u0161te Komedija","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/kazaliste.komedija\/","article_modified_time":"2017-06-09T08:10:54+00:00","og_image":[{"width":448,"height":240,"url":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/djerdan.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_site":"@KKomedija","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"10 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/","url":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/","name":"\u0110erdan - Kazali\u0161te Komedija","isPartOf":{"@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/djerdan.jpg","datePublished":"2011-07-28T09:18:01+00:00","dateModified":"2017-06-09T08:10:54+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/#primaryimage","url":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/djerdan.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/djerdan.jpg","width":"448","height":"240"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/derdan\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Arhiva predstava","item":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"\u0110erdan"}]},{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#website","url":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/","name":"Kazali\u0161te Komedija","description":"","publisher":{"@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#organization","name":"Zagreba\u010dko gradsko Kazali\u0161ta Komedija","url":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/cropped-Kazaliste_Komedija_logo_2.png","contentUrl":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/cropped-Kazaliste_Komedija_logo_2.png","width":512,"height":512,"caption":"Zagreba\u010dko gradsko Kazali\u0161ta Komedija"},"image":{"@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/kazaliste.komedija\/","https:\/\/x.com\/KKomedija","https:\/\/www.instagram.com\/kazaliste_komedija\/","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UC1NcapMYUXJW3miW_oPxT5w\/videos"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=357"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/357\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1659"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3085"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}