{"id":4143,"date":"2013-05-22T09:07:06","date_gmt":"2013-05-22T07:07:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.komedija.hr\/web\/?page_id=4143"},"modified":"2018-01-04T14:09:02","modified_gmt":"2018-01-04T13:09:02","slug":"crna-komedija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/crna-komedija\/","title":{"rendered":"Crna komedija"},"content":{"rendered":"

Komedija<\/p><\/blockquote>\n

Crna komedija nema ni\u0161ta zajedni\u010dko s crnim humorom koji je danas toliko u modi. Ona je crna samo toliko \u0161to se doga\u0111a u mraku, a moderna je po tome \u0161to je u njoj sve okrenuto naglavce: pozornica je najja\u010de osvjetljena upravo onda kad su glumci tobo\u017ee okru\u017eeni najgu\u0161\u0107im mrakom.<\/p>\n

Gledaoci koju su, nadamo se, ve\u0107 naviknuti na to da je u kazali\u0161tu sve mogu\u0107e, oslonit \u0107e se i ovaj put na svog najvjernijeg saveznika \u2013 ma\u0161tu. Ovu komediju zabluda treba shvatiti kao igru, i to najjednostavniju igru bez kompliciranih pravila i skrivenih zna\u010denja. Premda su likovi znala\u010dki motivirani, a dijalog duhovit i sofisticiran, Crna komedija je u prvom redu farsa, briljantna igra skriva\u010da koja od gluimca tra\u017ei da bude i gimnasti\u010dar i klaun.<\/p>\n

[supsystic-gallery id=30 position=center]<\/p>\n

Iz programske knji\u017eice “Crne komedije”
\nTekst: Marijana Nola<\/strong><\/p>\n

Farsa u jednom \u010dinu engleskog dramati\u010dara Petera Shaffera, prvi je puta izvedena 1965 godine. Pridjev \u00abcrna\u00bb u naslovu ne odnosi se u ovom se slu\u010daju na odrednicu \u017eanra ve\u0107 na \u010dinjenicu da se radnja komedije odvija u potpunom mraku, za vrijeme nestanka elektri\u010dne energije.<\/p>\n

Radnja je smje\u0161tena u London, 60-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a u stan mladog, nadobudnog kipara Brindsleyja Millera. Brin i njegova zaru\u010dnica Carol \u00abposudili\u00bb su od susjeda Harolda skupocjeni antikni namje\u0161taj, naravno bez njegovog dopu\u0161tenja, ne bi li impresionirali Carolinog oca Pukovnika Melketa i slavnog kolekcionara Georga Bambergera koji im tu ve\u010der dolaze u posjet. Zaplet po\u010dinje kada se dogodi kratki spoj pa se Carol i Brin na\u0111u u potpunom mraku. Vrlo brzo ih uhvati panika jer im se jedan za drugim po\u010dinju doga\u0111ati nevjerojatni pehovi, komi\u010dne zabune i krajnje neo\u010dekivane peripetije . Pojavljuju se nepozvani gosti, \u010dak i oni koje u tom trenutku najmanje pri\u017eeljkuju. Protagonisti se iz sekunde u sekundu nalaze u sve te\u017eoj i zamr\u0161enijoj situaciji koja je uzrokovana najobi\u010dnijim nestankom struje.<\/p>\n

Koncept drame baziran je na klasi\u010dnom japanskom \u00abNoh Theatre\u00bb principu koji podrazumijeva inverziju svjetlosti i mraka na sceni. Dok su likovi u komadu nalaze u mraku, publika ih vidi u punom svjetlu. I obrnuto. Dok je u fabuli komedije upaljeno svjetlo, na pozornici vlada potpuni mrak.<\/p>\n

Taj obrnuti raspored svjetlosti i tame ima svoje simboli\u010dko zna\u010denje. Likovi u drami duboko su uvjereni da ih mrak skriva, ali zapravo gube svoje maske pred o\u010dima gledatelja i pokazuju se u \u00abpravom svjetlu\u00bb.
\nTama ih prikazuje onakvima kakvi uistinu jesu. Svjetlo koje o\u0161tro prodire na scenu osvjetljava i jednu drugu tamu, osobnu tamu skrivenu u likovima na sceni, koji su se ve\u0107 davno izgubili u njoj i koji se sada nekonvencionalno i neo\u010dekivano iskreno otvaraju pred o\u010dima gledatelja. Autor otkriva i jo\u0161 jedan paradoks, jedan naizgled neprihvatljiv zaklju\u010dak, najo\u010ditije pokazan kroz lik Elektri\u010dara koji se bolje razumije u umjetnost od takozvanih stru\u010dnjaka. Ostavlja nas da se zapitamo- \u00ab\u017divimo li zapravo u konstantnom mraku i je li sve oko nas uistinu onakvo kakvim se \u010dini?\u00bb<\/p>\n

Svi likovi predstavljeni su kao stereotipi, neka vrsta virtualnih karikatura, prenagla\u0161enih, ali ina\u010de sasvim uobi\u010dajenih ljudskih osobina u kojima se mo\u017ee prepoznati i prona\u0107i gotovo svatko od nas.<\/p>\n

PETER SHAFFER<\/strong><\/p>\n

Sir Peter Levin Shaffer (ro\u0111en 15. svibnja 1926) je engleski dramati\u010dar, autor brojnih nagra\u0111ivanih predstava, od kojih su neke i ekranizirane. Shaffer je ro\u0111en u \u017eidovskoj obitelji u Liverpoolu. \u0160kolovao se na \u00abSt Paul’s School\u00bb u Londonu, a potom je dobio stipendiju na \u00abTrinity College\u00bb u Cambridge-u gdje je zavr\u0161io studij povijesti. Prije nego \u0161to je otkriven njegov dramati\u010darski talent Shaffer je obavljao razne poslove. Radio je kao rudar u ugljenokopu tijekom drugog svjetskog rata, te kao knji\u017eni\u010dar i asistent u nacionalnoj biblioteci u New Yorku.<\/p>\n

Shafferov prvi uradak, tv-drama Salt Land (Slano jezero) predstavljena je 1954 na BBC-u. Ohrabren ovim uspjehom, Shaffer nastavlja pisati i ostvarivati svoju reputaciju. 1958 godine njegova drama \u00abFive Finger Exercise \u00ab (Vje\u017eba za pet prstiju) do\u017eivjela je praizvedbu u Londonu, u re\u017eiji Johna Gielguda i odmah osvojila presti\u017enu nagradu (\u00abEvening Standard Drama Award\u00bb) Kada se predstava preselila u New York 1959., bila je jednako dobro prihva\u0107ena osvojiv\u0161i odmah nagradu za najbolji strani komad.<\/p>\n

Shafferov opus sadr\u017ei jedinstvenu mje\u0161avinu filozofske drame i satiri\u010dne komedije. Njegove drame od kojih se najuspje\u0161nijima smatraju \u00abBattle of Shrivings\u00bb (1970), \u00abEquus\u00bb (1973), i Amadeus (1979) dobile su brojna presti\u017ena priznanja, me\u0111u kojima se izdvajaju nekoliko osvojenih nagrada \u00abTony\u00bb i \u00abNagrada njujor\u0161kih dramskih kriti\u010dara\u00bb.<\/p>\n

Za filmsku adaptaciju svoje drame \u00abAmadeus\u00bb, Shaffer osvaja Oscara za najbolji scenarij 1985 godine. 1987. osvojio je po\u010dasnu titulu \u00abZapovjednika Reda britanskog carstva\u00bb a njegovo najnovije veliko priznanje je nagrada \u00abWilliam Inge\u00bb za sveukupna postignu\u0107a u ameri\u010dkom kazali\u0161tu 1992. godine.<\/p>\n

Shafferove drame, primjerice \u00abLetice and Lovege\u00bb (Letice i Ljublist\u00bb) i \u00abAmadeus\u00bb izvo\u0111ene su nekoliko puta i u Hrvatskoj \u00abCrna komedija\u00bb u Kazali\u0161tu Komedija prvi put je izvedena 1970. godine u re\u017eiji Relje Ba\u0161i\u0107a.
\nOvo je druga premijera tog komada u ovom kazali\u0161tu.<\/p>\n

\n

Peter Shaffer: CRNA KOMEDIJA\u00a0\/ Naslov izvornika: BLACK COMEDY<\/p>\n

Prijevod:\u00a0 Sonja Ba\u0161i\u0107
\nRedateljica: Nina Kleflin
\nScenograf: Osman Arslanagi\u0107
\nKostimografkinja: Doris Kristi\u0107
\nDramaturginja:\u00a0 Marijana Nola
\nIzbor glazbe:\u00a0 Robert Torre
\nUloge:
\nBrindsley Miller\u00a0\/ Ronald \u017dlabur<\/a>, Caroll Melkett\u00a0\/ Mila Elegovi\u0107<\/a>, G\u0111ica Furnival\u00a0\/ Dubravka Ostoji\u0107<\/a>, Pukovnik Melkett \/\u00a0\u017deljko Duvnjak<\/a>, Harold Gorringe \/\u00a0Dra\u017een \u010cu\u010dek<\/a>, Franz Schuppanzigh \/\u00a0Vid Balog<\/a>, Klea \/\u00a0 Nina Kai\u0107 , Georg Bamberger \/\u00a0Nedim Prohi\u0107<\/a>,<\/p>\n

Inspicijent: Zlatko Kelneri\u0107
\n\u0160apta\u010dica: Stela \u017dingerlin<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Komedija Crna komedija nema ni\u0161ta zajedni\u010dko s crnim humorom koji je danas toliko u modi. Ona je crna samo toliko<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"parent":1659,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"class_list":["post-4143","page","type-page","status-publish","hentry"],"publishpress_future_action":{"enabled":false,"date":"2026-09-01 07:41:06","action":"change-status","newStatus":"draft","terms":[],"taxonomy":"","extraData":[]},"publishpress_future_workflow_manual_trigger":{"enabledWorkflows":[]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4143","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4143"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4143\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1659"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4143"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}