{"id":4390,"date":"2013-09-04T09:48:11","date_gmt":"2013-09-04T07:48:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.komedija.hr\/web\/?page_id=4390"},"modified":"2017-10-23T13:55:44","modified_gmt":"2017-10-23T11:55:44","slug":"ukrocena-goropadnica","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/ukrocena-goropadnica\/","title":{"rendered":"Ukro\u0107ena goropadnica"},"content":{"rendered":"

<\/a><\/em><\/p>\n

William Shakespeare: UKRO\u0106ENA GOROPADNICA<\/b>, komedija<\/p>\n

Ukro\u0107ena goropadnica<\/i>, ili kao trajniji glagol: kro\u0107enje goropadi, kako vam drago, novi je naslov u kazali\u0161noj sezoni \u0161to nas o\u010dekuje. U jednoj od najpopularnijih Shakespearovih komedija mo\u0107i \u0107emo ponovno u\u017eivati ve\u0107 potkraj rujna. Borba spolova u \u017earu ljubavne strasti nikad ne izlazi iz mode! Mogu li se suvremeni mu\u0161karci zapitati kako ukrotiti divlju ma\u010dku, a da pri tom nitko ne izgubi svoje dostojanstvo? Recept \u0107e im dati Petruccio, glavni mu\u0161ki lik ove komedije, koji \u0107e na sebi svojstven, le\u017eeran i zavodljiv na\u010din na sve napade i uvrede svoje bolje polovice samo vedro povikati: “Poljubi me, Kato!” I zagrlit \u0107e je \u017eestoko oko struka, a ona \u0107e mu pritom ne\u0161to razbiti o glavu! Slobodni, jaki, strastveni i nesputani – junaci ove komedije pru\u017eit \u0107e nam inspiraciju da budemo iskreni i svoji, ba\u0161 onakvi kakvi su ti mahniti tipovi koji \u0107e pro\u0161etati pozornicom.<\/p>\n

\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\tUkro\u0107ena goropadnica<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div><\/div>
<\/span> <\/div><\/code><\/code><\/p>\n

Prate\u0107i zgode i nezgode oko udaje dviju sestara, krotke i promu\u0107urne Biance i divlje i temperamentne Katarine, upoznat \u0107emo i cijelo jedno zabavno dru\u0161tvo oko njih. \u0160a\u0161ave prosce i njihove budalaste sluge, smije\u0161ne o\u010deve i zaljubljene mladi\u0107e kojima je ljubav posvema zamaglila vid. Upoznat \u0107emo cijeli jedan mali svijet veselih, posebnih ljudi koji se vrti brzo, \u017eivo i dinami\u010dno kao dobro nauljeni \u0161areni vrtuljak. Majstor u oslikavanju karaktera, najve\u0107i bard svjetske drame, veliki Shakespeare, ponovno \u0107e nas osupnuti svojim sjajnim poznavanjem ljudske prirode, svojom mo\u0107i da nam kroz duhovite situacije progovori o nama samima, kao da vidi i sudjeluje u na\u0161em \u017eivotu i dan danas. I sve to kroz mo\u0107nu poeziju i prekrasan sklad jezika i stiha. Klasika se u modernom ruhu i u velikom stilu vra\u0107a na daske Komedije. Uz novi, suvremeni prijevod, glazbu u\u017eivo i u interpretaciji velikih gluma\u010dkih zvijezda na\u0161eg ansambla Goropadnica <\/i>sti\u017ee u furioznom tempu. A i kako druk\u010dije! I kad bude ukro\u0107ena, Goropadnica<\/i> \u0107e sagnuti glavu tek da bi primila va\u0161 pljesak.<\/p>\n

 <\/p>\n

UKRO\u0106ENA GOROPADNICA<\/b><\/p>\n

Shakespeareova komedija za gluma\u010dke bravure<\/i><\/p>\n

Ukro\u0107ena Goropadnica (naslov originala Taming of the Shrew<\/i>) djelo je koje je William Sheakespeare napisao otprilike izme\u0111u 1590. i 1594., dakle u dobi od nepunih trideset godina. Ova komedija spada me\u0111u njegova rana djela, me\u0111u prva kojima je osiguravao svoju egzistenciju u Londonu kao glumac, suvlasnik gluma\u010dke dru\u017eine i kao pisac. Vjeruje se da je djelo nastalo u dvije verzije. Raniju Historie called The taming of a Shrew<\/i> koristila je pi\u0161\u010deva dru\u017eina na turneji koju je poduzela devedesetih godina \u0161esnaestog stolje\u0107a, dok je ve\u0107ina londonskih kazali\u0161ta bila zatvorena zbog epidemije kuge. Po povratku iz provincije nastala je i dana\u0161nja, pone\u0161to izmijenjena verzija komedije, pa je takva kasnije slu\u017ebeno izi\u0161la 1594. godine.<\/p>\n

Tema na kojoj po\u010diva pri\u010da Goropadnice<\/i>: divlja i mrzovoljna \u017eena postaje krotka u rukama strogog mu\u017ea \u2013 postoji u to vrijeme kao folklorna predaja u ve\u0107em dijelu Europe. Sheakespeare je preuzeo uobi\u010dajenu temu raznih pri\u010da, farsi, \u0161ala i viceva koji su kru\u017eili na radost mu\u0161kog dijela op\u0107instva. Izvora ima pone\u0161to i u literaturi: u 14. stolje\u0107u u kastiljanskoj pri\u010di Don Miguela Manuela pojavljuje se sli\u010dna tema, a Noina \u017eena iz Katenberijskih pri\u010da<\/i> Geoffreyja Chaucera prava je goropadnica. Gotovo ista fabulativna struktura pojavljuje se i u pri\u010di Merry Jest of Shrewde and Cruste Wyfe, Lapped in Morrell’s Skin<\/i> (Vesela \u0161ala o goropadnoj i tvrdoj supruzi umotanoj u Morellovu ko\u017eu<\/i>) anonimnog autora, ali u mnogo tvr\u0111em, primitivnijem i surovijem obliku. Ovdje neposlu\u0161na \u017eena biva odvu\u010dena mu\u017eevljevoj ku\u0107i na selo gdje je se kroti vrbovim prutom i umatanjem u ko\u017eu ubijenog konja (Morrell iz naslova) da bi po povratku u o\u010devu ku\u0107u mogla sestri i prisutnima odr\u017eati predavanje o tome kako se vlada poslu\u0161na \u017eena (!).<\/p>\n

Zanimljivo je i porijeklo izraza shrew<\/i> \u2013 goropadnica. Iako se ta rije\u010d koristila za mrzovoljnu i ljutu osobu koja neprestano ne\u0161to zanovijeta, nije se nu\u017eno primjenjivala samo za osobu \u017eenskog spola, ve\u0107 i za mu\u0161karce, a koristila se i kao pridjev. No shrew<\/i> je zapravo mala \u017eivotinjica \u2013 Sorex Araneus \u2013 u hrvatskom poznata kao \u0161umska rovka. Tek desetak centimetara velika, ta je uporna glodavka,\u00a0 mi\u0161ica, zaslu\u017ena za porijeklo imena \u2013 goropadnica.<\/p>\n

No bilo kako bilo, veliki Sheakespeare poduhvatio se ba\u0161 te teme kako bi zabavio svoje gledateljstvo i pru\u017eio im veselu pri\u010du s galerijom \u017eivopisnih likova. Tvrdoglava djevojka i njena sestra, prijetvorna o\u010deva ljubimica, jedan \u0161armantni ma\u010dist iz provincije i jedan nje\u017eni bogata\u0161ki sin, nekoliko smije\u0161nih staraca, vjernih slugu, okretnih lukavaca, jedan pravi i jedan la\u017eni otac, a sve to vodi do tri prividno sretna para na velikom trostrukom vjen\u010danju. No samo je ruka pravog genija, najve\u0107eg me\u0111u piscima mogla od takvih tipova stvoriti prave likove, pune i zanimljive karaktere, a od takvih situacija napraviti zanimljive i duhovite studije mu\u0161ko-\u017eenskih odnosa koje nam i danas nude vi\u0161ezna\u010dna tuma\u010denja.<\/p>\n

U sredi\u0161tu radnje (pa i u naslovu) nalazi se lik Katerine Minola, te veli\u010danstvene i neobuzdane \u017eene koju se mora voljeti. \u00a0Ali za\u0161to? Ona je goropadnica, o\u0161trokon\u0111a, divlja baba, ljuta, dere se na oca, vezuje i tu\u010de setru, razbija lutnju na glavi svom u\u010ditelju, baca stolice i psuje na svakoga. Pa ipak se ne mo\u017eemo oteti dojmu da to radi samo zato \u0161to se ne mo\u017ee pomiriti sa svojom situacijom jer je i predobro razumije. Ona odbija biti roba na tr\u017enici bra\u010dnih pogodbi, odbija za\u010depiti usta i prihvatiti mjesto koje joj je kao \u017eeni onog doba odre\u0111eno. Pa ipak ona se sposobna zaljubiti i predati, a na nama je da se nadamo da ta predaja nije smrt Katarine Minola, ve\u0107 njezin prijelaz u novi mudriji nivo igre me\u0111u spolovima.<\/p>\n

Kao kontrapunkt takvoj divljoj Katarini morao se pojaviti \u010dovjek kakav je Petruccio. Tip iz neke selendre u okolici Verone, koji se odli\u010dno snalazi u gradskim intrigama i spletkama, strastveni ma\u010dist i hvalisavac koji obo\u017eava javne ispade, igre rije\u010dima i izazove svake vrste. On je divljak, mu\u010ditelj i ekscentrik, a istovremeno topli \u0161armer i zavodljivi mu\u0161karac koji dobro razumije svijet. I tako, zauzdan okvirima ove komedije, on sre\u0107e upravo \u017eenu kakva mu je trebala, postaje \u017ertva ljubavi na prvi pogled, postaje spreman da u procesu kro\u0107enja na kraju i sam bude ukro\u0107en.<\/p>\n

Petruccio i Katarina sjaje kao dva neizbru\u0161ena dragulja u mulju prijetvornih, la\u017eljivih i neiskrenih likova koji ih okru\u017euju. Katarinina sestra Bianca pravi se naivna i dobra tatina curica, a iza zatvorenih vrata razbludno joj pona\u0161anje nije strano, prevari oca, ostale udvara\u010de, a na kraju i svog mu\u017ea kad se na njenu odanost okladi na njihovoj svadbi. Otac Battista nije nego trgovac koji prodaje vlasite k\u0107eri kao robu, formalist koji mari jedino za javnu sliku svoje obitelji. Lukav je i pragmati\u010dan, pa podsje\u0107a na jadniju varijantu Polonija iz Hamleta. On favorizira Biancu i boji se Katarine, slijep na to \u0161to mu se doga\u0111a u ku\u0107i (nije li autor namjerno izostavio prisustvo majke u toj ku\u0107i?).<\/p>\n

Me\u0111u Biancinim proscima prednja\u010di susjed Gremio, pravi Pantalone, pohotni i glupi star\u010di\u0107 koji voli novac, ali bi mladu \u017eenicu vi\u0161e od svega. Kad, naravno, izgubi utrku, toliko je ganutljivo \u017ealostan da nam je gotovo \u017eao \u0161to smo se smijali dok je bio naivna \u017ertva u spletkama drugih. I Hortensio, taj zaboravljeni Shakespeareov lik, pravi je spletkaro\u0161 i lovac na miraz, iskreni \u017eenomrzac pa smo zahvalni kad na kraju dopadne u ruke okrutnoj gospodarici \u2013 bogatoj udovici. Tada postaje \u017ertva njenog goropadnog i svojevoljnog pona\u0161anja, iako se hvalio kako \u0107e za \u017eenu radije uzeti “ljubaznu nego lijepu”. I mladi plemi\u0107 Lucentio bespomo\u0107an je bogata\u0161ki sin koji ne zna ni\u0161ta bez svog sluge Trania. Zato nam autor podme\u0107e dva topla i \u0161armantna lika u redove slugu, Grumia i Trania. Grumio kao da je lik iz one predivne serije Shakespearovih luda-mudraca koji namjerno izvr\u0107e rije\u010di i krivo interpretira ono \u0161to \u010duje. Njegov vje\u0161ti verbalizam ubojito je oru\u017eje, on je vladar komi\u010dnih parada i otka\u010deni, \u010desto mrzovoljni interpret doga\u0111anja. Tranio pak, taj mladi Arleccino, prkosan, inteligentan i nagao, predstavlja pomo\u0107ni motor cijelog komada. On tjera radnju naprijed, kao \u0161to njega pokre\u0107e vje\u010dna glad za boljim \u017eivotom. On se u\u017eiva gurati gdje mu nije mjesto, nadmudrivati se s gospodom i smijati im se iza le\u0111a.<\/p>\n

Iako vi\u0161e od \u010detiristo godina star, ovaj nas kazali\u0161ni komad, u svoj toj galeriji likova, stavlja pred motive i dramatur\u0161ke pravce koji pobu\u0111uju vje\u010dna kazali\u0161na pitanja.<\/p>\n

On nas bolno upozorava na rodne i spolne predrasude, a na nama je da se pitamo kako ih je suvremenost rije\u0161ila. U dru\u0161tvu koje portretira Goropadnica<\/i> mu\u0161karac i \u017eena socijalne su uloge. Brak je financijska i poslovna transakcija, \u017eenina uloga u tom braku strogo je limitirana, a mu\u017eevnost se o\u010dituje u sposobnosti mu\u0161karca da dominira \u017eenom. O\u010devi su u ovoj drami dominantne figure, nositelji familijarnog i plemenskog bogatstva i nasljedstva. Svi oni tla\u010de svoju djecu, nepravedni su, nemarni ili pak mrtvi. Djeca \u017eive u strahu od o\u010deva i osje\u0107aju ih kao namet, a njihovu odsutnost do\u017eivljavaju kao oslobo\u0111enje (zato Petruccio toliko puta spominje da je njegov otac mrtav). Mu\u0161ke figure u drami samo \u010dekaju da \u017eenidbom postanu o\u010devi, dakle vrh familijarne hijerarhije \u2013 jednog strogog i okrutnog sustava.<\/p>\n

Okrutnost je jedna od velikih tema ove komedije. Katarina ispoljava okrutnost prema ljudima iz svoje okoline, Petruccio verbalnu i psiholo\u0161ku okrutnost prema njoj, a fizi\u010dku prema svojim slugama i podre\u0111enima. Poigravaju\u0107i se humornim, farsi\u010dnim aspektom okrutnosti u razli\u010ditim \u017eivotnim situacijama, Shakespeare nas upozorava na surovost ljudske prirode.<\/p>\n

Autor nam u gra\u0111i svoje komedije vje\u0161to skre\u0107e pozornost na veliki motivacijski pokreta\u010d za ljude onog doba kao i za ljude danas: novac. Gotovo svi likovi u Goropadnici<\/i> otvoreni su materijalisti kojima novac zna\u010di sve. Petruccio pristaje zaprositi Katarinu dok jo\u0161 ni ne zna tko je, \u010dim sazna da je iz bogate ku\u0107e. Tranio i Gremio otvoreno licitiraju za Biancu, nadme\u0107u\u0107i se u bogatstvu, a otac je daje boljem ponu\u0111a\u010du. Iako su Lucentio i Bianca iskreno zaljubljeni, njihova veza uspije tek kad se potvrdi da je Lucentio bogat. Petruccio ka\u017enjava Katarinu uzimaju\u0107i joj lijepe i skupe stvari. Hortensio govori da tra\u017ei ljubaznu \u017eenu, ali o\u017eeni bogatu. Dakle, u na\u0161oj su komediji siroma\u0161ni predmet poruge i okrutnih \u0161ala dok svatko tko je bogat ima osigurano po\u0161tovanje i mo\u0107. U tome se dru\u0161tveno funkcioniranje nije nimalo promijenilo.<\/p>\n

Kao glumac i pisac, veliki Will posve\u0107uje ovu komediju, u mnogim aspektima, govoru i govorenju. Svi se fabulativni obrati oslanjaju na sposobnost dobrog govorenja, govor je slika provale unutarnje strasti junaka, vanjski oblik njegove unutarnje radnje. Jezi\u010dne i retori\u010dke bravure su sredstvo erotskog pribli\u017eavanja, spolnog nadmetanja, lukavog prikrivanja kao i dominiranja ili preodgajanja. Jezi\u010dne dvosmislenosti imaju jaku erotsku komponentu i \u010dine fabulu otvoreno pu\u010dkom, a nekad i rubno vulgarnom. Upravo govor i na\u010din izra\u017eavanja glavno su Katarinino oru\u017eje, njen stil i odlika goropadnosti. I kona\u010dno, sama je pri\u010da prava posveta teatru, teatralnosti u \u017eivotu i na sceni, iz kojeg je polazi\u0161ta i krenula redateljska interpretacija ove predstave.<\/p>\n

Ukro\u0107ena goropadnica<\/i> od svog je nastanka do danas izazivala brojne kontroverze, dileme i pitanja. Je li taj komad bio primjer otvorene pi\u0161\u010deve mizoginije? Oda u slavu patrijarhata, mu\u0161ke dominacije, pot\u010dinjavanja \u017eena? Te\u0161ko je tako surovo podcijeniti najve\u0107eg barda svih vremena. Nije li to samo farsa koja upravo izruguje takvo pona\u0161anje? Kazali\u0161na proslava borbe spolova, erotskog nadmetanja, vje\u010dne borbe mu\u0161kog i \u017eenskog principa?<\/p>\n

Vjeruju\u0107i da je tako, Goropadnica<\/i> nalazi svoj put do repertoara kazali\u0161ta Komedija otvaraju\u0107i svoju pozornicu glumcima, tim vje\u0161tim i spretnim bi\u0107ima koje je veliki Shakespeare toliko volio. Glumac-pisac ostavio ju je glumcima, a mi vama \u2013 svojim gledateljima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iz redateljske bilje\u017enice<\/i><\/p>\n

IGRAJMO SE DOK ZASTOR NE PADNE<\/p>\n

Pred velikim zadatkom rada na \u010duvenoj Shakespearovoj komediji ostala sam zabrinuta, fascinirana, izazvana i vrlo sama. Kamo? Kojim putem?<\/p>\n

Osuvremenjivanje komada odmah sam odbacila. Vodilo bi me to u hladno, moderno promi\u0161ljanje njenih tema i motiva, a to jo\u0161 korak dalje u melankoli\u010dnu, tu\u017enu, gotovo dramsku predstavu. A ne\u0161to mi je iz cijele pri\u010de vikalo da to sve i nije tako ozbiljno, kruto i okrutno, da iz tih redaka pr\u0161ti veselje naslije\u0111eno iz commedie dell’arte, veselje i duhovitost koja zove na posvetu gluma\u010dkoj vje\u0161tini i pi\u0161\u010devoj spremnosti da prika\u017ee ljubav u njenom razbuktanom, strastvenom obliku. Ljubav mu\u0161karca prema \u017eeni, ali i ljubav prema cijeloj \u0161arolikosti \u017eivota u kojem treba biti drzak, hrabar i svjestan u svakom pojedinom trenutku. \u010cinilo mi se da me autor poziva da proslavimo strast, a ne mlitavost, da se nasmijemo unaprijed postavljenim vrijednostima i standardnim obrascima i da iskoristimo na\u0161u veliku prednost: kazali\u0161te.<\/p>\n

Odjednom mi se otvorila spoznaja da je cijeli sustav Goropadnice<\/i> posveta kazali\u0161tu, toj magi\u010dnoj kutiji u kojoj je sve mogu\u0107e, \u010daroliji transformacije, promjene i preobrazbe. Jer \u010ditav je komad posve\u0107en upravo raznim poeti\u010dnim i teatralnim metamorfozama.<\/p>\n

Prije svega, dao mi je veliki znak uvo\u0111enjem prologa u svoju dramsku strukturu. Iako sam odabrala da ga samo nazna\u010dim, a ne i igram u cijelosti, taj dragocjeni prolog krio je za mene \u010darobnu formulu: sve je samo predstava. U tekstu prologa neki plemenita\u0161i na\u0111u na cesti pijanog skitnicu Slyja, dovedu ga onesvije\u0161tenog u bogata\u0161ku ku\u0107u i prika\u017eu mu, onako za zabavu, pri\u010du o ukro\u0107enoj goropadnici.\u00a0 \u0160to nam je tako \u017eelio poru\u010diti moj dragi Will? \u017divot je san, ni\u0161ta nije onako kako se \u010dini, istina je samo u kazali\u0161tu. I sve je onda dopu\u0161teno. Po\u010dinje vrtuljak preobla\u010denja, promjena, zabuna i zamjena, a sve to za na\u0161u du\u0161u. Za veselje, razgaljenje i pone\u0161to promi\u0161ljanja. Sve je mogu\u0107e. Sluge postaju gospodari, prosci postaju u\u010ditelji, dobra djeca postaju bjegunci, normalni mu\u0161karci postaju lude, goropadnice postaju pokorne \u017eene.<\/p>\n

I sve te transformacije otkrivaju prijetvornost svijeta.\u00a0 A \u0161to je jo\u0161 va\u017enije: podcrtavaju namjernu teatralnost kazali\u0161ne zbilje.<\/p>\n

Sve je u slu\u017ebi predstave za druge. Likovi rade predstavu jedni za druge, u\u017eivaju u javnim skandalima i privatnim glumama, prave i glumljene namjere se neprekidno mije\u0161aju, zbunjuju\u0107i nas svojom \u010darolijom. Kao da svaki lik neprestance ponavlja: to nisam ja, to je samo gluma, moja bravura ili egzibicija, divi mi se, gledaj me, u\u017eivaj, igraj se i sam jer zastor se ubrzo mo\u017ee spustiti. Zastor nad predstavom ili nad \u017eivotom.<\/p>\n

I na\u0161 je gledatelj tada prisiljen uo\u010diti teatralnost svakodnevog \u017eivota. I na\u0161 komad tada ima magi\u010dnu mo\u0107 da obri\u0161e granicu izme\u0111u gledatelja i izvo\u0111a\u010da.<\/p>\n

Tom je konceptu podre\u0111en i prostor i glazba i kostim. Prostor na\u0161e predstave je prostor kazali\u0161ta, brojnih portala koji se nastavlaju u nedogled, sve dok postoji slika u slici i zbivanje u zbivanju. Taj je prostor u isto vrijeme i pozornica i ono iza i oko nje, drveni topli teatarski brod koji plovi neokaljan okrutnim tehnolo\u0161kim inovacijama modernosti.<\/p>\n

Kostim je posveta glumcu iz vje\u010dnosti, glumcu koji po\u010dinje na nekim kolima ili trgu i traje s nama sve do danas. Glazbom upozoravamo da ne te\u017eimo prikazati rekonstrukciju nekog pro\u0161log vremena, nego se smjelo poigravmo asocijacijama koje povezuju i nas i one\u00a0 nekada\u0161nje stanovnike ove komedije.<\/p>\n

Ogolila sam mjesto zbivanja do drvenog poda i otvorila ga glumcima. Za njih je Shakespeare napisao ovu komediju. Iz svake pore, iz svakog stiha izvire ta o\u010daranost kazali\u0161nom tehnologijom, vje\u0161tinom glume, odano\u0161\u0107u pozornici. Ta je odanost i moja vodilja.<\/p>\n

Ukro\u0107ena goropadnica<\/i> zavr\u0161ava ukro\u0107enom goropadnicom. Njenim velikim govorom o poslu\u0161nosti. \u0160to se tu zaista dogodilo? Je li Katarina Minola nestala i izdahnula pred jednom dugom ku\u0107nom Katom? Ili je glumica nau\u010dila svoju ulogu?<\/p>\n

Na\u0161a predstava poku\u0161ava odgovoriti da je sve to bila dogovorena igra ljubavi. Vje\u010dna, bo\u017eanstvena igra izme\u0111u dvoje jakih, ludih, nekonvencionalnih ljudi koji str\u0161e iz svoje sredine, vi\u0161i i bolji od ostalih pa lako primijete jedan drugog. Ispod njih je more malogra\u0111anskih, obi\u010dnih glava, a oni, neobi\u010dno visoki, pogledaju se, zaljube i krenu.<\/p>\n

Njihova borba traje. I kad predstava zavr\u0161i. Zastor se spusti, a oni, negdje u krevetu jo\u0161 igraju igru pokoravanja. Do zore. Ili do nove predstave. Ili do smrti, tog kona\u010dnog zastora. (Nina Kleflin<\/em>)<\/p>\n

 <\/p>\n

NAPOMENA PREVODITELJA<\/p>\n

“Neprobojan” Shakespeare na hrvatskom jeziku ne postoji.\u00a0 Kao u anti\u010dkoj retori\u010dkoj vje\u017ebi, svaki autor prijevoda sam mo\u017ee navesti niz razloga i opravdanja za\u0161to je ba\u0161 njegov ili njezin prijevod dobar, kao i podu\u017eu listu mana i propusta istog tog teksta.<\/p>\n

Svaka poznatija i izvo\u0111enija Shakespeareova drama ili komedija prevo\u0111ena je vi\u0161e puta, u rasponu od prigodnih prijevoda, ra\u0111enih za odre\u0111enu kazali\u0161nu trupu i nakanu, do onih filolo\u0161ki usmjerenih, \u010dija je prvenstvena svrha uporaba u sklopu \u0161kolske lektire, studija komparativne knji\u017eevnosti ili anglistike.<\/p>\n

Komedija The Taming of the Shrew<\/i> u Hrvatskoj je uglavnom poznata iz dva standardna prijevoda, Bogdanovi\u0107eva u izdanju Matice hrvatske iz 1922. (Ukro\u0107ena goropadnica<\/i>) i onoga Mate Marasa, tako\u0111er u izdanju Matice hrvatske, to\u010dno devedeset godina kasnije, 2012. (Kro\u0107enje goropadnice<\/i>).<\/p>\n

Bogdanovi\u0107ev je prijevod vi\u0161e “kazali\u0161ni”, dok je Marasov vi\u0161e filolo\u0161ki. U doba dok je nastajao Bogdanovi\u0107ev prijevod, koji nesumnjivo ima svoj specifi\u010dan \u0161arm, komunikacijski su kriteriji bili druk\u010diji. Suvremeni trendovi, zahvaljuju\u0107i posve druk\u010dijoj kulturnoj umre\u017eenosti, priklanjaju se izvornim imenima i nazivima, pa tako Christopher Sly iz Prologa danas vi\u0161e nije Krsta Lisac, bez obzira \u0161to prezime Sly sugerira tu vrstu prepredenosti, jer \u0107e dana\u0161nji gledatelj takvo ime odmah asocirati s crtanim filmom, a ne s kazali\u0161nom predstavom za odraslu publiku. Niz predmeta, pi\u0107a, zvanja i obi\u010daja iz Bogdanovi\u0107eva teksta, jo\u0161 potpuno ukorijenjenoga u 19. stolje\u0107u, dana\u0161njem su gledatelju i \u010ditatelju nepoznati i nerazumljivi, do raspada sadr\u017eaja. Zbog toga se primjena tog teksta u kazali\u0161tu Komedija pokazala upitnom.<\/p>\n

Tekst Mate Marasa i\u0161ao je posve drugim putem, onim svjesne \u017ertve. Naime vi\u0161estruko prevo\u0111enje, jer o tome je ovdje rije\u010d \u2013 prevo\u0111enje s engleskog na hrvatski jezik, prevo\u0111enje iz 16. stolje\u0107a u 21. i prevo\u0111enje me\u0111u naplavinama filolo\u0161kih istra\u017eivanja i referenci \u2013 svakako zahtijeva odabir. Krene li se putem po\u0161tovanja metra, izvornog ili nekog primjerenijeg hrvatskom jeziku (o tome je Mate Maras pisao i govorio prevode\u0107i Shakespeareove sonete), to je uvijek korzet koji \u0107e dovesti do gubitaka i nepreciznosti u zna\u010denju; krene li se pak putem to\u010dnosti, izvorno zna\u010denjske, filolo\u0161ke i interpretativne, mora se \u017ertvovati metar, pa i stih kao takav. Mjestimi\u010dne rime kakve se pojavljuju u komadu, spasive su i u ovoj ina\u010dici. S obzirom da je prevodio cjelokupan Shakespeareov opus, u \u010dijemu kontekstu valja gledati i ovaj njegov prijevod, Maras se odlu\u010dio rad na metru i stihu ograni\u010diti na sonete, a u drama naglasak staviti na to\u010dnost i potpunost sadr\u017eaja. U obzir je uzeo i brojne napomene iz raznih kriti\u010dkih izdanja (npr. The Arden Shakespeare<\/i>, ur. Barbara Hodgdon, Methuen, London, 2010.) te ih djelomice i prenio u obliku napomena uz svoj tekst.<\/p>\n

Takav je prijevod dragocjen pri razumijevanju mnogih aspekata Shakespeareovih drama, no tempo koji Goropadnica<\/i> name\u0107e, tradicija njezine re\u017eije te parametri kazali\u0161ta kao \u0161to je zagreba\u010dka Komedija tra\u017eili su br\u017ei, kompaktniji i “pjevniji” tekst. Temeljem tih zahtjeva nastao je novi prijevod koji balansira izme\u0111u nekoliko linija vodilja: \u017eeli biti neposredno komunikativan, omogu\u0107avaju\u0107i gledatelju pra\u0107enje radnje i odnosa izme\u0111u likova, \u017eeli biti filolo\u0161ki to\u010dan u nekom supstratu raznolikih \u010ditanja odre\u0111enih pojedinosti koje su nam namrli razni izdava\u010di i interpreti tijekom povijesti te, kao najva\u017enije, \u017eeli spasiti shakespeareovsku spretnost baratanja stihom i prikazati je u okvirima hrvatskog jezika. Mnogo je to zada\u0107a i ambicija i nije autorovo da o njihovoj uspje\u0161nosti sudi. Valja re\u0107i samo to da je na mnogo mjesta u\u010dinjen jasan i jednozna\u010dan izbor izme\u0111u niza interpretativnih mogu\u0107nosti te da se odustajalo od nekih aluzija i vi\u0161ezna\u010dnosti, pogotovo onih povijesne naravi, ako su one sa sobom nosile tehni\u010dke nespretnosti, nude\u0107i tek malen sadr\u017eajni dobitak.<\/p>\n

Budu\u0107i da je donesena re\u017eijska i produkcijska odluka (prili\u010dno \u010desta \u0161irom svijeta) da se izvodi samo jezgra, takore\u0107i “\u010dista” Goropadnica<\/i>, bez prologa koji je \u010dini predstavom u predstavi, Prolog je preveden neutralno, iako istim stilom kao i ostatak teksta, no u njemu nisu u\u010dinjene nikakve metaintervencije. One su se, me\u0111utim, dogodile u ostatku teksta, a cilj im je stvaranje dodatnog sloja, koji u suvremeno doba preuzima funkciju Prologa i njegovih likova, i povremenog modernog odmaka. Takvih intervencija nema mnogo i one ne naru\u0161avaju korpus izvornog teksta. Negdje su se s njim tako stopile da ih je vrlo te\u0161ko otkriti, a negdje su namjerno vidljive. Ne pojavljuju se u va\u017enim lirskim monolozima, \u010diji je integritet o\u010duvan koliko god je to bilo mogu\u0107e.<\/p>\n

Velika djela s dugom povije\u0161\u0107u danas ionako vi\u0161e nije mogu\u0107e prenijeti samo jednim prijevodom i jednom interpretacijom, nego samo zajedni\u010dkim djelovanjem svih takvih nastojanja, pogotovo ako se prote\u017eu kroz cijelo stolje\u0107e kao u ovom slu\u010daju. (Andy Jel\u010di\u0107, Zagreb, srpanj 2013.)<\/p>\n

 <\/p>\n

KRITIKE:\u00a0<\/strong><\/p>\n

VE\u010cERNJI LIST<\/a><\/p>\n

RADIO 101<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod: Andy Jel\u010di\u0107
\nRe\u017eija i dramatur\u0161ka obrada: Nina Kleflin
\nScenograf: Osman Arslanagi\u0107
\nKostimografkinja: Marija \u0160ari\u0107 Ban
\nAutor glazbe: Tomislav Babi\u0107
\nScenski pokret i asistent redateljice: Damir Klemeni\u0107<\/p><\/blockquote>\n

Uloge:
\n<\/span>Battista Minola, bogati gra\u0111anin iz Padove:\u00a0Vid Balog<\/a>
\nKatarina Minola, goropadnica, starija Battistina k\u0107i:\u00a0Ana Magud<\/a>
\nPetruccio, plemi\u0107 iz Verone, Katarinin prosac:\u00a0Filip Juri\u010di\u0107<\/span>
\nGrumio, Petruccijev sluga:\u00a0Damir Lon\u010dar<\/a>
\nBianca, mla\u0111a Battistina k\u0107i: \u00a0Vanda Winter<\/a>
\nGremio, bogati stariji gospodin iz Padove: Dra\u017een \u010cu\u010dek<\/a>
\nHortensio, plemi\u0107 iz Padove:\u00a0Sa\u0161a Buneta<\/a>
\nLucenzio, student iz Pise:\u00a0Ivan Magud<\/span>
\nTranio, Lucenzijev sluga:\u00a0Filip Deteli\u0107<\/span>
\nBiondello, Lucenzijev sluga: Igor Me\u0161in<\/a>
\nVincenzo, bogati gra\u0111anin iz Pise, Lucenzijev otac:\u00a0Zlatko O\u017ebolt<\/a>
\nKroja\u010d: Richard Simonelli
\nU\u010ditelj iz Mantove:\u00a0Goran Malus<\/a>
\nUdovica:\u00a0Jasna Pali\u0107 Picukari\u0107<\/a>
\nPetar: \u0160i\u0161ko Horvat Majcan<\/span>
\nRafael:\u00a0Goran \u0160imonji<\/span>
\nGrgur:\u00a0Zoran Simiki\u0107<\/span>
\nNathaniel:\u00a0Emil Kuzminski<\/span>
\nFilip:\u00a0Dejan Jakovljevi\u0107<\/span>
\n\u010casna i Bijela Kolombina:\u00a0Petra Rado\u0161evi\u0107<\/span>
\n\u010casna i Crvena Kolombina:\u00a0Mateja Ivankovi\u0107<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Inspicijentica: Dijana Daj\u010di\u0107
\n\u0160apta\u010dica: Stela \u017dingerlin
\nPremijera: 20. rujna 2013.
\nCijena ulaznica: 40, 50 i 60 kuna<\/p>\n

Nagrade:<\/strong><\/p>\n