{"id":978,"date":"2011-08-02T20:37:37","date_gmt":"2011-08-02T18:37:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.komedija.hr\/web\/?page_id=978"},"modified":"2016-09-15T12:18:29","modified_gmt":"2016-09-15T10:18:29","slug":"sismis-2","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/sismis-2\/","title":{"rendered":"\u0160i\u0161mi\u0161"},"content":{"rendered":"

Opereta<\/p><\/blockquote>\n

Grof Eisenstein bi ve\u010der \u017eelio provesti na gala plesu, ali mora se javiti u zatvor. Na ples bi i njegova sobarica, ali gazdarica ne \u017eeli ostati sama kod ku\u0107e. Kad Eisenstein odlu\u010di da \u0107e u zatvor tek nakon plesa, a k tome umjesto njega sprovedu gazdari\u010dinog obo\u017eavatelja, to je tek po\u010detak doga\u0111aja kojima \u0107e se za svoju slatku osvetu okoristiti pro\u0161le godine prevareni \u0160i\u0161mi\u0161! Na kraju, kad sve opet bude na svome mjestu, svi \u0107e jednoglasno zaklju\u010diti da je za sve kriv – \u0161ampanjac.<\/p>\n

“\u0160i\u0161mi\u0161a” su hvalili Liszt, Wagner, Brahms i Mahler, dirigenti Toscanini, Karajan i Bernstein. Gustav Mahler inzistirao je na ocjeni da je rije\u010d o “najboljoj komi\u010dnoj operi”. Po bogatstvu svoje melodike, raznovrsnosti orkestralnog zvuka (prisjetimo se tek nezaboravne uvertire!), do\u010daravanju razli\u010ditih atmosfera, karakterizaciji likova, lepr\u0161avosti i istinskoj scenskoj radosti, ona to odista i jest.
\n<\/span><\/p>\n

Johann Strauss ml. (1825-1899) postao je op\u0107epriznati kralj valcera unato\u010d o\u010devu protivljenju da se bavi glazbom. Tu plesnu formu razvio je do savr\u0161enstva. Dao mu je nov polet i svje\u017einu, dinami\u010dnost, novu i orginalnu melodiku koja se pro\u0161irila i izjedna\u010dila s omiljeno\u0161\u0107u narodnih napjeva.
\nStrauss je prvi odlazio na velike koncertne turneje izvan Be\u010da. Deset godina vodio je ljetne koncerte u Petrogradu. Sa svojim orkestrom obi\u0161ao je sve europske metropole, a 1872. dirigirao je u New Yorku i Bostonu uz basnoslovan honorar od sto tisu\u0107a dolara. U tom je smislu prototip i pandan dana\u0161njim globalnim glazbenim zvijezdama. Poslije 1870. posvetio se opereti, a kao uzor poslu\u017eila su mu Offenbachova djela. Njegovom zaslugom valcer je postao sastavni i neizbje\u017eni dio operete, najprije be\u010dke, a zatim i drugih vrsta, daju\u0107i im posebno obilje\u017eje i \u0161arm.
\nSa Straussom je be\u010dka opereta dosegnula vrhunac i do\u017eivjela zlatno doba. \u0160i\u0161mi\u0161 je neiscrpno djelo \u010diji naslov definira i simbolizira \u010ditav operetni \u017eanr, pru\u017eaju\u0107i ujedno njegove najbolje trenutke. Svekolikim ugo\u0111ajem, glazbenim stilom, karakterom radnje i likova, opereta savr\u0161eno odgovara be\u010dkom duhu i ukusu. Postala je zlatni standard kojim se mjere druga djela. Bri\u017eljivo je zanatski dotjerana. Briljantan libreto podastire zaplet i komi\u010dne situacije, glazba nudi obilje u\u017eitka, od vatrometne uvertire, preko atraktivnih solisti\u010dkih arija i vi\u0161epjeva do zanosnog finala drugog \u010dina (Brate moj, sestrice i brate moj) koji je obilje\u017eio epohu. U kazali\u0161tu gledatelj ne mo\u017ee mirno pratiti to djelo. Po\u010det \u0107e se nesvjesno ljuljati u ritmu glazbe, valcera i drugih plesova.<\/p>\n

\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t3594<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t3748<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t3819<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t3889<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t3903<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t3905<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t3937<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t3983<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t4011<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t4090<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t4304<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t4323<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t4345<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div>
\r\n\t\r\n\t\t\"\"\r\n\t\t4347<\/strong>\t\r\n\t<\/a>\r\n\t
<\/div>\r\n<\/div><\/div>
<\/span> <\/div><\/code><\/code><\/p>\n

Johann iz obitelji Strauss
\n<\/strong>Oca je Richard Wagner nazivao demonom be\u010dkog glazbenog duha i \u010darobnim vo\u0111om orkestra. Sina je nazivao najmuzikalnijom glavom 19. stolje\u0107a. Njegove valcere kao i \u010darobne drame Ferdinanda Raimunda smatrao je najizvornijim i najljupkijim pojavama na podru\u010dju javne umjetnosti u Be\u010du.
\nSin je za oca u predgovoru izdanja o\u010devih sabranih djela \u010detrdesetak godina poslije njegove smrti rekao da je \u00abnjegova umjetnost raspr\u0161ila mnoge brige, izgladila mnoge bore, uzdigla hrabrost, vratila \u017eivotnu radost, utje\u0161ila, razveseljevala, usre\u0107ivala \u2013 i zato \u0107e mu \u010dovje\u010danstvo sa\u010duvati uspomenu.\u00bb Time je zapravo, nehotice, opisao samoga sebe jer, \u0161to mo\u017ee biti ve\u0107e nego li pru\u017eanje radosti svijetu?
\nZahvaljuju\u0107i valceru, Be\u010d je poslije 1840. godine postao svjetskim sredi\u0161tem najelegantnije plesne glazbe, kao \u0161to su oko 1800. djela Mozarta i Haydna \u0161irom Europe pronijela slavu be\u010dke simfonijske glazbe. Valcer se razvio iz seoskog plesa L\u00e4ndlera koji potje\u010de iz alpskih krajeva. Josef Lanner i Johann Strauss otac ubrzali su tempo polaganog L\u00e4ndlera \u0161to se plesao u kolu s nagla\u0161enim stankama pri kojima bi plesa\u010di zastali. Valcer je ispunio te praznine vrtlo\u017enim pokretima. Podjedanako obljubljen na carskom dvoru, me\u0111u aristokracijom, gra\u0111anstvom i naj\u0161irim pukom u najskromnijoj plesnoj dvorani, valcer je bio sve prije nego li nemoralan ples kakvim su ga isprva smatrali jer su se partneri, kako bi tijekom okretanja odr\u017eali ravnote\u017eu, morali zabaciti unatrag i odmaknuti jedno od drugoga. Bilo je ipak ne\u010deg opojnog u tom neprestanom brzom okretanju, koji put u naru\u010dju neznanca\/neznanke. Vrijeme kao da bi u plesu stalo, simboliziraju\u0107i \u017eivotni polet zaustavljen u vremenu.
\nJohann Baptist Strauss st. (1804-1849) i njegova \u017eena Anna Marie koju \u0107e kasnije napustiti, imali su trojicu sinova. Johann ml. ro\u0111en je 25. listopada 1825. i istoga dana kr\u0161ten u crkvi u kojoj je svojedobno kr\u0161ten Franz Schubert. Josef odnosno Pepi ro\u0111en je 1827., a najmla\u0111i Eduard odnosno Edi 1835. Svi su skladali plesnu glazbu, ali je Bog s talentom bio najizda\u0161niji prema Johannu odnosno Schaniju. Svi \u0107e ga prijatelji kasnije zvati Jean. On ve\u0107 u sedmoj godini improvizira na glasoviru i sklada prvi valcer.
\nOtac je branio sinovima da se bave glazbom. Schani ne posustaje, u\u010di potajno. Zato \u0107e se neminovno sukobiti s ocem. Postat \u0107e suparnici na glazbenom polju i u be\u010dkom glazbenom \u017eivotu. Unato\u010d svim \u017eivotnim te\u0161ko\u0107ama, duha i optimizma nije im nedostajalo pa su ga ne\u0161tedimice tkali u svoje skladbe.
\nJohann Strauss otac postao je otac valcera jer je tom plesu dao kona\u010dni, klasi\u010dni oblik. Njegovo su valceri harmonijski jednostavni. Melodika im se oslanja na be\u010dku pu\u010dku glazbu i odlikuje profinjenim smislom za ritam.
\nJean je postao kraljem valcera unato\u010d o\u010devu protivljenju da mu sinovi postanu profesionalni glazbenici. Valcer je razvio do savr\u0161enstva. Dao mu je nov polet i svje\u017einu, dinami\u010dnost, novu i orginalnu melodiku koja se pro\u0161irila i izjedna\u010dila s omiljeno\u0161\u0107u narodnih napjeva. Stvorio je razvijeni tip valcera s duljim uvodom, \u010desto druga\u010dijega ritma i melodijskog materijala, na koji se nadovezuje valcer s efektnom i razra\u0111enom kodom.
\nPepi je u svoje skladbe unosio melankoli\u010dna raspolo\u017eenja, tako strana njegovu starijem bratu, dok je Edi pao u najve\u0107u sjenu oca i bra\u0107e.
\nObitelj Strauss pratila je u svojim skladbama \u017eivot, upijala utjecaje i sve tuma\u010dila na vlastiti bezbri\u017ean na\u010din, u suton 19. stolje\u0107a koji je poprimao sve ozbiljnije tonove. Polkama, valcerima, galopima i kora\u010dnicama \u010dastili su careve i vojskovo\u0111e, kvadriljama (\u010detvorkama) iskazivali \u0161tovanje kolegama, obra\u0111uju\u0107i njihove orginalne melodije, tuma\u010dili pojave i tehni\u010dka dostignu\u0107a, ocrtavali dokolicu, pribli\u017eavali egzotiku, veli\u010dali prirodu, slavili ljubav. Sva \u010detvorica zajedno skladala su oko tisu\u0107u petsto plesnih skladbi, me\u0111u kojima \u0107e svatko na\u0107i ne\u0161to za vlastitu du\u0161u.
\nJohann Strauss ml. usavr\u0161io je orkestralni oblik valcera, uzdi\u017eu\u0107i jednostavan model na razinu dekorativnog remek-djela. Obuzet naizmjence napadajima depresije i kreativnog \u017eara, razmetao se svojim ekscentri\u010dnostima. Najvi\u0161e od svega u\u017easavala ga je pomisao da bi mogao zaboraviti i izgubiti melodiju ako je odmah ne zapi\u0161e. Jednom je notirao melodiju na plahtu u hotelu, ali se ona nepovratno izgubila u praonici. Prvi je odlazio na velike turneje izvan Be\u010da. Deset godina vodio je ljetne koncerte u Petrogradu. Sa svojim orkestrom obi\u0161ao je sve europske metropole, a 1872. dirigirao je u New Yorku i Bostonu uz basnoslovan honorar od sto tisu\u0107a dolara. U tom je smislu prototip i pandan dana\u0161njim globalnim glazbenim zvijezdama. Poslije 1870. posvetio se opereti, a kao uzor poslu\u017eila su mu Offenbachova djela. Njegovom zaslugom valcer je postao sastavni i neizbje\u017eni dio operete, najprije be\u010dke, a zatim i drugih vrsta, daju\u0107i im posebno obilje\u017eje i \u0161arm.<\/p>\n


\nU znaku valcera<\/strong>
\nNitko nije skladao valcere poput Johanna Straussa ml. i nitko nije skladao operete u znaku valcera poput njega iako su mnogi to poku\u0161avali. Nema sumnje da je sa Straussom be\u010dka opereta dosegnula vrhunac i do\u017eivjela zlatno doba. \u0160i\u0161mi\u0161 je neiscrpno djelo \u010diji naslov definira i simbolizira \u010ditav \u017eanr, pru\u017eaju\u0107i ujedno njegove najbolje trenutke.
\n\u010cetiri Straussove operete od ukupno \u0161esnaest \u0161to ih je napisao, uz daljnjih petnaest koje su nastale prema njegovim motivima, zadr\u017eale su se do danas na repertoaru. Barun Ciganin glazbeni je spomenik Austro-Ugarskom carstvu, No\u0107 u Veneciji zlatna je pala\u010da neodoljivih melodija, a postumni pasticcio Be\u010dka krv popularno prisje\u0107anje i zazivanje slavnih dana. Ta djela na \u010delu sa \u0160i\u0161mi\u0161om vi\u0161estruko prema\u0161uju samo po jedno do dva djela drugih autora istog razdoblja kojima je uspjelo zadr\u017eati se na repertoaru, primjerice Karlu Mill\u00f6ckeru sa \u0110akom prosjakom i Gasparoneom, Carlu Zelleru s Pti\u010darom ili ro\u0111enom Spli\u0107aninu Franzu von Supp\u00e9u s Boccacciom i Lijepom Galatejom.
\n\u0160i\u0161mi\u0161 je najavio novi \u017eanr koji je odgovarao senzibilitetu tada\u0161njeg Be\u010da \u0161to ga je karakterizirala nova sredi\u0161nja gradska ulica Ringstrasse.
\nLibreto je portretirao aristokrate, poslovne ljude i poslugu u bezbri\u017enoj atmosferi koja je trebala prikriti razo\u010daranja liberalne ere. Pomiruju\u0107i klasne razlike, opereta je satiri\u010dki pokazala aristokraciju i njen dobro\u0107udni \u0161lamperaj. Pro\u017eeta je narcisodinom ljubavlju prema Be\u010du, primjenjuju\u0107i dijalekt i ma\u0111arski naglasak kako bi prikazala obilje dru\u0161tvenih tipova.
\nPremda je isprva slabo primljen, \u0160i\u0161mi\u0161 je ubrzo stekao popularnost, jer se pojavio poslije katastrofalne 1873. godine u kojoj je euforiju Svjetske izlo\u017ebe naglo zamijenio o\u010daj izazvan burzovnim slomom i epidemijom kolere. Slom burze izazvao je slom industrije zabave: posje\u0107enost maskiranih plesova naglo je opala za \u0161ezdeset posto. U prosincu 1872. prosje\u010dna potro\u0161nja \u0161ampanjca u uglednom gradskom restoranu iznosila je 40 boca po ve\u010deri, a godinu dana poslije samo dvije. Oni koji si vi\u0161e nisu mogli priu\u0161titi odlaske na balove, mogli su barem u kazali\u0161tu gledati bal kod princa Orlofskog. A u kazali\u0161tu gledatelj ne mo\u017ee mirno pratiti ovu operetu. Po\u010det \u0107e se nesvjesno ljuljati u ritmu glazbe, valcera i drugih plesova.
\nStrauss je skladao u svojoj ku\u0107i u Heitzingu. Svekolikim ugo\u0111ajem, glazbenim stilom, karakterom radnje i likova, opereta savr\u0161eno odgovara be\u010dkom duhu i ukusu. Postala je zlatni standard kojim se mjere druga djela. Bri\u017eljivo je zanatski dotjerana. Briljantan libreto podastire zaplet i komi\u010dne situacije, glazba nudi obilje u\u017eitka, od vatrometne uvertire, preko atraktivnih solisti\u010dkih arija i vi\u0161epjeva do zanosnog finala drugog \u010dina (Br\u00fcderlein und Schwesterlein\/Brate moj, sestrice i brate moj) u ritmu valcera, koji je obilje\u017eio epohu.
\nNijedna be\u010dka opereta nastala kasnije koja dr\u017ei do sebe nije mogla zanemariti \u010dinjenicu da valcer, onaj pravi valcer be\u010dke krvi \u0161to sadr\u017ei potrebnu dramati\u010dnost koja nedostaje drugim Straussovim operetama, te\u010de njenim venama i daje joj \u017eivotnost. Zato ne \u010dudi \u0161to se op\u0107enito smatra kako se ta najtipi\u010dnija be\u010dka opereta odigrava u Be\u010du. Me\u0111utim, plakat praizvedbe u Theatru an der Wien na Uskrs 5. travnja 1874. navodi da se “radnja odigrava u toplicama u blizini velikoga grada”, koja se sintagma najvjerojatnije odnosi na Bad Ischl.
\nUnato\u010d kvalitetama, \u0160i\u0161mi\u0161 nije bio imun na prerade i razna “pobolj\u0161anja” koja su pokazala kako je najbolji u izvornom obliku. Tek se uvrije\u017eilo da se izvorni \u0161panjolski, \u0161kotski, ruski i ma\u0111arski ples u drugom \u010dinu zamjenjuju s drugim, popularnijim Straussovim valcerima.
\nLibreto \u0160i\u0161mi\u0161a velikim se dijelom temelji na francuskom vodvilju Le R\u00e9veillon poznatih Offenbachovih libretista Meilhaca i Hal\u00e9vyja. Na vodvilj je utjecala farsa Zatvor Rodericha Benedixa praizvedena tridesetak godina ranije u Berlinu. Te\u0161ko prevediv pojam r\u00e9veillon odnosi se na sve\u010danu pono\u0107nu ve\u010deru sa zabavom, ili na ve\u010deru na Badnjak ili Staru godinu.
\nFrancuski vodvilj pro\u0161ao je kroz brojne be\u010dke ruke dok nije dobio kona\u010dni operetni oblik. Strauss je tra\u017eio libreto za novu, svoju tre\u0107u operetu kada se Le R\u00e9veillon pojavio. Ne\u0161to prije toga vidio je Offenbachov Pari\u0161ki \u017eivot u Carltheatru. U me\u0111uvremenu su se odvijali prijevodi, prilagodbe i dorade Le R\u00e9veillon u ne-glazbenu komediju u raznim kancelarijama be\u010dkih kazali\u0161nih ravnateljstava, me\u0111u kojima je jedan od sudionika bio i Carl Haffner. Izdava\u010d Gustav Lewy do\u0161ao je na zamisao kako je to prikladan sadr\u017eaj za Straussa. Kona\u010dno je Richard G\u00e9ene dobio ponudu da napi\u0161e libreto uz ugovorenu naknadu od sto guldena po \u010dinu. Od takvog tipskog na\u010dina ugovaranja vjerojatno potje\u010de \u010dinjenica \u0161to su be\u010dke operete uglavnom u tri \u010dina. G\u00e9ene je pravi autor libreta. Velikodu\u0161no je dopustio da uz njegovo stoji i Haffnerovo ime kojega, navodno, nikada nije upoznao, a koji je likovima smislio imena. Rentijer Gaillardin postao je Eisenstein, njegova supruga Fanny postala je Rosalinda, sobarica Pernette Adela, princ Yermontoff pretvoren je u princa Orlofskog. Samo je Alfred zadr\u017eao isto ime, ali je od razbaru\u0161enog violinista pretvoren u opernog tenora.
\nDogodilo se ne\u0161to sli\u010dno onome \u0161to \u0107e se stotinjak godina kasnije
\nzbiti s mjuziklom Jadnici (Les Mis\u00e9rables) tekstopisca Alaina Boubilla i skladatelja Claudea-Michela Sch\u00f6nberga. Od njihova izvornog francuskog mjuzikla, uglazbljenog romana Victora Hugoa, nastao je pet godina kasnije, uz zama\u0161nu preradu \u010dak petorice engleskih kazali\u0161nih znalaca (Camerona Mackintosha, Trevora Nunna, Johna Cairda, Herberta Kretzmera i Jamesa Fentona), anglosaksonski mjuzikl per exellence i svjetski hit.<\/p>\n

\u00a0Davor Schopf<\/em><\/p>\n

\n

Redatelj Damir Lon\u010dar o \u0160i\u0161mi\u0161u<\/p>\n

Svevremeni \u0160i\u0161mi\u0161<\/strong><\/p>\n

\u2022 \u0160iroka publika \u0160i\u0161mi\u0161a naj\u010de\u0161\u0107e poznaje i do\u017eivljava kroz rasko\u0161ne produkcije sa stilskim kostimima i scenografijom. Ta oprema je stilska s dana\u0161njega gledi\u0161ta. Me\u0111utim, u vrijeme nastanka, \u0160i\u0161mi\u0161 se igrao u istim tim kostimima jer je bio suvremeni kazali\u0161ni komad. Zna\u010di li to da je \u0160i\u0161mi\u0161 uvijek suvremen?
\n– Za mene je \u0160i\u0161mi\u0161 najbolja opereta, lijepa, zahtjevna, pametna. Li\u0161ena je onoga \u0161to je glavni problem u ve\u0107ini opereta, a to je tanak zaplet. Glazba je predivna. Ljudi je poznaju, \u010dak i oni koji niti ne znaju da su neki glazbeni brojevi, refreni i motivi \u0161to su ih \u010duli, iz \u0160i\u0161mi\u0161a. Libreto i dramske situacije su dobri, zaplet je zanimljiv, likovi imaju profilirane karaktere. Radi se, bez sumnje, o kvalitetnom materijalu. Jasno je da je \u0160i\u0161mi\u0161 bio suvremen kada se pojavio, a suvremen je i danas, bolje re\u010deno, svevremen je. Zato sam se odlu\u010dio na\u010diniti \u0160i\u0161mi\u0161a u kojem nema frakova ni krinolina. U predstavi imamo kostime koji su odje\u0107a dana\u0161njice. Dr\u017eim to opravdanim jer se sve situacije iz \u0160i\u0161mi\u0161a mogu dogoditi u bilo koje vrijeme.
\n\u2022 Nije li suvremenost, vi\u0161e od tog vanjskog izgleda predstave, implicirana u prikazu nekih likova, primjerice princa Orlofskog?
\n– Orlofsky jest princ jo\u0161 iz onog doba ruske aristokracije koja se silom prilika razbje\u017eala iz Rusije poslije Oktobarske revolucije. Nama je poznata dana\u0161nja ruska nov\u010dana oligarhija. Glavni su likovi ljudi koji nemaju apsolutno nikakvih elementarnih egzistencijalnih problema. Imaju mnogo novaca, a ne moraju brinuti kako \u0107e ih zaraditi. Najvi\u0161e ima, dakako, Orlofsky koji mo\u017ee sve kupiti.
\n\u2022 Svi su takvi, osim Adele i Ide koje se moraju pobrinuti za sebe?
\n– Da, me\u0111utim, one se isto tako ba\u0161 ne \u017eele zaposliti u nekom poduze\u0107u. Radije gledaju kako bi se \u0161to bolje udale i probile bez mnogo napora \u0161to je ra\u0161irena pojava u dana\u0161njem hrvatskom dru\u0161tvu. Sponzora se uvijek na\u0111e.
\n\u2022 Uobi\u010dajni, klasi\u010dni Orlofsky je dobro\u0107udan u svojoj dekadenciji. Sve propada, pa propada i on kroz razuzdane zabave. No, nije li dana\u0161nji Orlofsky potencijalno vrlo opasan?
\n– Itekako jer on mo\u017ee \u0161to god \u017eeli. Me\u0111utim, ne mo\u017eemo isko\u010diti iz \u017eanra. Ovo je ipak opereta. Postavljamo tako da on nije bezazlen tip, ali ne idemo za tim da je krminalac. On se jako lijepo sna\u0161ao u \u017eivotu i mo\u017ee si priu\u0161titi da ga drugi ljudi zabavljaju. Ima tu slobodu koju drugi ljudi nemaju.
\nUvijek ima novih bogata\u0161a, i u Straussovo doba i danas. Satiri\u010dna nota kojom Strauss ismijava onda\u0161nje mondeno dru\u0161tvo jednako je o\u0161tra i danas. Zato je Orlofskog skladao kao ulogu u hla\u010dama, da ga pjevaju \u017eene. \u017delio je time stvoriti eksces. U dana\u0161njem svijetu travestije, brisanja strogih moralnih okvira i sve ve\u0107e slobode, za koju nisam siguran koliko je dobra i koliko je uop\u0107e sloboda, to vi\u0161e ni\u0161ta ne zna\u010di. Mislim da danas vi\u0161e nije zanimljivo da \u017eena igra mu\u0161karca jer su sve granice pobrisane. I nije to uop\u0107e neka moja velika mudrost.
\n\u2022 Sami ste se oku\u0161ali kao uspje\u0161an tuma\u010d nekih operetnih uloga (Orlofsky u \u0160i\u0161mi\u0161u, Boni u Kneginji \u010darda\u0161a, Wurzbacher u Barunu Trenku, \u0160jor Bepo u Maloj Floramye). Kako danas treba igrati operetu?
\n– Treba je igrati dobro. Tuma\u010dio sam Orlofskog s 22 godine kada sam bio na tre\u0107oj godini Akademije. Bilo je to 1982. u Osijeku u re\u017eiji mog profesora dramaturgije Vladana \u0160vacova koji je za tu prigodu nanovo preveo \u0160i\u0161mi\u0161a. Isti\u010dem da sam u prvome redu glumac, a u drugom redatelj. Po\u0161to dobro poznajem materijal \u0160i\u0161mi\u0161a, ohrabrio sam se i prihvatio re\u017eije. U protivnome ne bih se u to upu\u0161tao. Ba\u0161 zato \u0161to sam glumac i \u0161to sam se bavio pedago\u0161kim radom na Akademiji, vjerujem da mogu pomo\u0107i pjeva\u010dima da glume i igraju na moderniji na\u010din, da napravimo \u0160i\u0161mi\u0161a koji \u0107e biti bli\u017ei dana\u0161njem gledatelju. Treba posti\u0107i pravu mjeru uvjerljivosti u glumi i u odnosima me\u0111u likovima, tako da oni prije\u0111u rampu, budu duhoviti, a ne pretjerani.
\n\u2022 U predstavi dobrim dijelom nastupa ekipa solista iz prethodnog Komedijinog \u0160i\u0161mi\u0161a iz 1996. Na prvim pokusima ansambl je zbunjivalo i zabavljalo to, \u0161to pored dramatur\u0161kog preru\u0161avanja likova u drugom \u010dinu, sada neki pjeva\u010di pjevaju druge uloge: Sandra Bagari\u0107 bila je Rosalinda, a sada je Adela. Miljenko \u0110uran bio je Orlofsky, sada je Eisenstein. Larisa Marak umjesto Adele igra Idu. Vi\u0161e se nije znalo tko je tko. Kako su se oni sna\u0161li u novoj koncepciji?
\n– Mi smo mala zemlja i nema mnogo mogu\u0107nosti izbora. Opereta je zahtjevan \u017eanr. Treba znati pjevati, plesati i glumiti. Krug ljudi koji to mogu nije prevelik. Dirigent Veseljko Bare\u0161i\u0107 i ja dogovorili smo se za podjelu koja mi se u ovome trenutku \u010dini vrlo dobra za \u0160i\u0161mi\u0161a.<\/p>\n

\u00a0razgovarao: D. Sch.<\/em><\/p>\n

\n

\u00a0Sadr\u017eaj<\/strong><\/p>\n

1. \u010din<\/strong>
\nU ku\u0107i Gabriela von Eisensteina. Svi su pomalo nervozni.<\/strong><\/p>\n

Sobarica Adela upravo je primila pismo kojim je sestra Ida poziva na gala ples u pala\u010du Orlofsky. No od toga, \u010dini se, ne\u0107e biti ni\u0161ta jer joj milostiva Rosalinda ne daje izlaz. Rosalindin suprug Gabriel treba tu ve\u010der zapo\u010deti s izdr\u017eavanjem zatvorske kazne od nekoliko dana, a ona ne \u017eeli ostati sama kod ku\u0107e.
\nU me\u0111uvremenu je posje\u0107uje nekada\u0161nji obo\u017eavatelj Alfred i ona ga, kako bi ga se \u0161to prije rije\u0161ila, poziva da je posjeti kasnije jo\u0161 iste ve\u010deri. U ku\u0107u svra\u0107a odvjetnik dr. Blind kojega okrivljuju za Eisensteinovu zatvorsku kaznu. No, Eisenstein ima druge planove. Upravo je od prijatelja dr. Benjamina Falkea doznao za ples kod princa Orlofskog te u tren oka, na prijateljev nagovor, odlu\u010di oti\u0107i na ples, a tek poslije u zatvor.
\nRosalindi je suprugovo pona\u0161anje sumnjivo jer on odjeva najbolje odijelo, obja\u0161njavaju\u0107i joj kako u zatvor treba po\u0107i uzdignute glave. Falke i nju poziva kod Orlofskog. U trenu ona mijenja odluku: daje Adeli slobodno, raduju\u0107i se i sama izlasku na ples. Eisenstein nakon komi\u010dnog pozdravljanja odlazi, Adela tako\u0111er uz obrazlo\u017eenje da joj je teta smrtno bolesna.
\nVra\u0107a se Alfred koji se pona\u0161a kao da je u svojoj ku\u0107i. Uto sti\u017ee i upravitelj zatvora Frank koji \u017eeli osobno sprovesti svog novog uhi\u0107enika. Zati\u010de Alfreda, a ovaj se, ne htiju\u0107i kompromitirati Rosalindu, dade uhapsiti kao Eisenstein.<\/p>\n

\u00a02. \u010din<\/strong>
\nNa plesu u pala\u010di Orlofsky. Falke vodi igru.<\/strong><\/p>\n

Cijelu je zavrzlamu ispri\u010dao ruskom plemi\u0107u Orlofskom koji se na smrt dosa\u0111uje. Orlofskom se intriga svi\u0111a i pristaje u njoj sudjelovati.
\nPrva sti\u017ee Adela u toaleti svoje gospodarice i izigrava glumicu Olgu. Sre\u0107e svoju sestru Idu. Sti\u017ee i Eisenstein kojeg predstavljaju kao markiza Renarda. On prepoznaje Adelu, ali ona se ne da smesti te ga javno ismije. Me\u0111u gostima je i upravitelj zatvora Frank kojega, pak, predstavljaju kao viteza Chagrina.
\nNapokon sti\u017ee i Rosalinda, preru\u0161ena kao tajanstvena ma\u0111arska grofica Hegymeszevasarkellet. Svi joj udvaraju, najuporniji je Eisenstein. Rosalinda mu u jednom trenutku udvaranja otme d\u017eepni sat koji \u0107e joj kasnije poslu\u017eiti kao corpus delicti njegove nevjere.
\nEisenstein se ruga Falkeu i pripovijeda dru\u0161tvu kako ga je pro\u0161le godine nakon krabuljnog plesa ostavio pijanog u gradu, i to u kostimu \u0161i\u0161mi\u0161a. Kad se probudio, morao je takav usred bijela dana, na veselje sugra\u0111ana pro\u0107i kroz cijeli grad. Falke se veseli osveti. Dvojica “Francuza”, Eisenstein i Frank, u me\u0111uvremenu postaju pobratimi, kao i cijelo veselo dru\u0161tvo. Negdje pred jutro oni obojica napu\u0161taju pala\u010du i \u017eure se, naravno, na isto mjesto \u2013 u zatvor.<\/p>\n

3. \u010din<\/strong>
\nU gradskom zatvoru. Vje\u010dito pijani stra\u017ear Frosch ureduje.<\/strong><\/p>\n

Najprije sti\u017ee upravitelj Frank, a odmah za njim Ida i Adela koja tra\u017ei tobo\u017enjeg chevaliera Chagrina nadaju\u0107i se da \u0107e joj pomo\u0107i u kazali\u0161noj karijeri.
\nDolazi i Rosalinda koja se po\u017eurila izbaviti Alfreda. U tome je osuje\u0107uje pristigli Eisenstein koji shva\u0107a o \u010demu se radi, pa se preobla\u010di u vlastitog odvjetnika Blinda. Tra\u017ei od Rosalinde i Alfreda da mu sve potanko ispri\u010daju. No, ubrzo se, ne izdr\u017eav\u0161i napad ljubomore, otkriva. Eisenstein optu\u017euje suprugu za preljub, ali brzo je prisiljen u\u0161utjeti kad mu ona poka\u017ee corpus delicti – d\u017eepni sat s kojim se udvarao ma\u0111arskoj grofici.
\nZatim sti\u017eu Falke, Orlofsky i cijelo dru\u0161tvo. Zaplet i osveta \u0161i\u0161mi\u0161a se razja\u0161njavaju, a za sve je kriv \u2013 \u0161ampanjac!<\/p>\n

glazba: Johann Strauss ml.
\nlibreto: C. Haffner, R. Genee
\nprijevod: Vladan \u0160vacov
\nredatelj: Damir Lon\u010dar
\ndirigent: Veseljko Bare\u0161i\u0107<\/p>\n

scenograf i oblikovatelj svjetla: Ivo Knezovi\u0107
\nkostimografkinja: Doris Kristi\u0107
\nkoreograf: Dinko Bogdani\u0107
\nzborovo\u0111a: Dario \u0160tuli\u0107
\nkorepetitorica: Danijela Petri\u0107<\/p>\n

pomo\u0107nik redatelja: Marko Juraga
\npomo\u0107nik dirigenta: Kre\u0161imir Batini\u0107
\npomo\u0107nik koreografa: Mladen Mordej Vu\u010dkovi\u0107<\/p>\n

ULOGE:
\nHrid Mati\u0107 \/ Voljen Grbac (Gabriel pl. Eisenstein), Zorica Antoni\u0107 \/ Sandra Bagari\u0107 \/ Adela Golac – Rilovi\u0107 (Rosalinda), \u0110ani Stipani\u010dev \/ Davor Radi\u0107 (Dr. Falke), Marijan Juri\u0161i\u0107 (Frank), Tvrtko Stipi\u0107 \/ Milivoj Juras (Alfredo), Sandra Bagari\u0107 \/ Andreja Kova\u010di\u0107 (Adela), Ervin Bau\u010di\u0107 (Orlofsky), Adalbert Turner (Blind), Larisa Marak \/ Vlatka Buri\u0107 (Ida), Vid Balog \/ Dra\u017een \u010cu\u010dek (Frosch), Vladimir Tintor (komornik)<\/p><\/blockquote>\n

Premijere: 28. i 29. 12. 2007.
\nPredstava je primjerena za sve uzraste.
\nTrajanje: 2 i pol sata
\nCijena ulaznica za premijerne izvedbe: 100, 150 i 200 kn.
\nCijena za silvestarsku izvedbu: 200, 250 i 300 kn.
\nCijena ulaznica u redovitoj prodaji: 80, 100 i 120 kn<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Opereta Grof Eisenstein bi ve\u010der \u017eelio provesti na gala plesu, ali mora se javiti u zatvor. Na ples bi i njegova sobarica, ali gazdarica ne \u017eeli ostati sama kod ku\u0107e. Kad Eisenstein odlu\u010di da \u0107e u zatvor tek nakon plesa, a k tome umjesto njega sprovedu gazdari\u010dinog obo\u017eavatelja, to je tek po\u010detak doga\u0111aja kojima \u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"parent":1659,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"class_list":["post-978","page","type-page","status-publish","hentry"],"yoast_head":"\n\u0160i\u0161mi\u0161 - Kazali\u0161te Komedija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/sismis-2\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u0160i\u0161mi\u0161 - Kazali\u0161te Komedija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Opereta Grof Eisenstein bi ve\u010der \u017eelio provesti na gala plesu, ali mora se javiti u zatvor. Na ples bi i njegova sobarica, ali gazdarica ne \u017eeli ostati sama kod ku\u0107e. Kad Eisenstein odlu\u010di da \u0107e u zatvor tek nakon plesa, a k tome umjesto njega sprovedu gazdari\u010dinog obo\u017eavatelja, to je tek po\u010detak doga\u0111aja kojima \u0107e […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/sismis-2\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Kazali\u0161te Komedija\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/kazaliste.komedija\/\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2016-09-15T10:18:29+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@KKomedija\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"19 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/sismis-2\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/sismis-2\\\/\",\"name\":\"\u0160i\u0161mi\u0161 - Kazali\u0161te Komedija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#website\"},\"datePublished\":\"2011-08-02T18:37:37+00:00\",\"dateModified\":\"2016-09-15T10:18:29+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/sismis-2\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/sismis-2\\\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/sismis-2\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Arhiva predstava\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/arhiva-predstava\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"\u0160i\u0161mi\u0161\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#website\",\"url\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/\",\"name\":\"Kazali\u0161te Komedija\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#organization\",\"name\":\"Zagreba\u010dko gradsko Kazali\u0161ta Komedija\",\"url\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/02\\\/cropped-Kazaliste_Komedija_logo_2.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/02\\\/cropped-Kazaliste_Komedija_logo_2.png\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Zagreba\u010dko gradsko Kazali\u0161ta Komedija\"},\"image\":{\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.komedija.hr\\\/www\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/kazaliste.komedija\\\/\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/KKomedija\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/kazaliste_komedija\\\/\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UC1NcapMYUXJW3miW_oPxT5w\\\/videos\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\u0160i\u0161mi\u0161 - Kazali\u0161te Komedija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/sismis-2\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"\u0160i\u0161mi\u0161 - Kazali\u0161te Komedija","og_description":"Opereta Grof Eisenstein bi ve\u010der \u017eelio provesti na gala plesu, ali mora se javiti u zatvor. Na ples bi i njegova sobarica, ali gazdarica ne \u017eeli ostati sama kod ku\u0107e. Kad Eisenstein odlu\u010di da \u0107e u zatvor tek nakon plesa, a k tome umjesto njega sprovedu gazdari\u010dinog obo\u017eavatelja, to je tek po\u010detak doga\u0111aja kojima \u0107e […]","og_url":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/sismis-2\/","og_site_name":"Kazali\u0161te Komedija","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/kazaliste.komedija\/","article_modified_time":"2016-09-15T10:18:29+00:00","twitter_card":"summary_large_image","twitter_site":"@KKomedija","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"19 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/sismis-2\/","url":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/sismis-2\/","name":"\u0160i\u0161mi\u0161 - Kazali\u0161te Komedija","isPartOf":{"@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#website"},"datePublished":"2011-08-02T18:37:37+00:00","dateModified":"2016-09-15T10:18:29+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/sismis-2\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/sismis-2\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/sismis-2\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Arhiva predstava","item":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/arhiva-predstava\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"\u0160i\u0161mi\u0161"}]},{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#website","url":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/","name":"Kazali\u0161te Komedija","description":"","publisher":{"@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#organization","name":"Zagreba\u010dko gradsko Kazali\u0161ta Komedija","url":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/cropped-Kazaliste_Komedija_logo_2.png","contentUrl":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/cropped-Kazaliste_Komedija_logo_2.png","width":512,"height":512,"caption":"Zagreba\u010dko gradsko Kazali\u0161ta Komedija"},"image":{"@id":"http:\/\/www.komedija.hr\/www\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/kazaliste.komedija\/","https:\/\/x.com\/KKomedija","https:\/\/www.instagram.com\/kazaliste_komedija\/","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UC1NcapMYUXJW3miW_oPxT5w\/videos"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=978"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/978\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1659"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.komedija.hr\/www\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}