Na dana\u0161nji dan, 27. o\u017eujka, svake se godine obilje\u017eava Svjetski dan kazali\u0161ta. Povodom tog dana hrvatku poruku ove je godine napisala glumica Zrinka Cvite\u0161i\u0107, a me\u0111unarodnu Theodoros Terzopoulos, gr\u010dki kazali\u0161ni redatelj.<\/p>\n
Svima nama \u010duvarima kazali\u0161ta, svih oblika kulture, \u010duvarima \u017eivota\u2026.<\/p>\n
U vremenu u kojem \u017eivimo sve je te\u017ee biti \u010dovjek.<\/p>\n
U ovom oceanu filtera, cenzura i obmana, u kojem smo izgradili svoje splavi, sve je te\u017ee do\u0107i do istine. Te\u0161ko je misliti svojom glavom, opasno je osje\u0107ati. Jer osje\u0107ati zna\u010di biti slab, a i djecu nam ve\u0107 u\u010de kako \u0107e opstati samo oni najljep\u0161i, najja\u010di i najotporniji\u2026<\/p>\n
Nas, istovremeno, toliko toga podsje\u0107a koliko smo ranjivi i krhki\u2026 Pandemije, potresi, inflacije, prijetnje tre\u0107im svjetskim ratom i onim nekim manjima, usputnima\u2026<\/p>\n
I umjetna inteligencija, koja \u0107e, kako ka\u017eu, zamijeniti \u010dovjeka. Zar biti \u010dovjek vi\u0161e nije dovoljno?<\/p>\n
Ali tu, jo\u0161 uvijek, na \u010dvrstim temeljima, za\u0161ti\u0107eno svima nama u kojima jo\u0161 postoji potreba da budemo sve ono zbog \u010dega se zovemo ljudima, stoji to na\u0161e kazali\u0161te.<\/p>\n
Jer nam treba.<\/p>\n
Treba nam kao splav \u010diju putanju odre\u0111uje samo jedan kompas – srce.<\/p>\n
Treba nam kao splav na kojem, jo\u0161 uvijek sigurna, plovi du\u0161a.<\/p>\n
Od koje ni\u0161ta nije va\u017enije. Ili ne bi trebalo biti\u2026<\/p>\n
Danas slavimo davno potpisan pakt, ne olovkom ve\u0107 srcem i umom.<\/p>\n
Pakt izme\u0111u nas na sceni i oko nje i vas ispred nje.<\/p>\n
Slavimo pre\u0161utni dogovor da \u0107emo barem ovdje, u kazali\u0161tu, uvijek tra\u017eiti istinu, pitati i komunicirati.<\/p>\n
I uvijek se iznova podsje\u0107ati \u0161to zna\u010di voljeti, plakati, smijati se – osje\u0107ati. \u0160to zna\u010di \u017eivjeti, \u0161to zna\u010di biti \u010dovjek. Gdje \u0107emo srce iznova podu\u010davati o srcu samom, kako je rekao Laurence Olivier.<\/p>\n
Slavimo povjerenje izme\u0111u nas koji smo se obavezali biti ambasadori ljudske duhovnosti i ogledalo svega onoga \u0161to \u010dini dru\u0161tvo i vas, koji jo\u0161 imate potrebu \u010duti, vidjeti, razmi\u0161ljati i osjetiti.<\/p>\n
Bukowski je napisao da su smrti ve\u0107ine ljudi obi\u010dna varka jer u njima nije imalo \u0161to umrijeti, a Oscar Wilde da je \u017eivjeti “najrje\u0111a stvar u \u017eivotu. Ve\u0107ina ljudi postoji, to je sve.”<\/p>\n
Hvala vam \u0161to ne \u017eelimo samo postojati. Hvala vam \u0161to \u017eelimo jedni druge i sami sebe osje\u0107ati, \u0161to \u017eelimo ostati ljudi, \u0161to \u017eelimo \u017eivjeti\u2026<\/p>\n
Hvala vam \u0161to \u010duvamo ono \u0161to nas stolje\u0107ima najvi\u0161e na sve to podsje\u0107a – kulturu\u2026<\/p>\n
Zrinka Cvite\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Autor poruke: Theodoros Terzopoulos, Gr\u010dka<\/p>\n Kazali\u0161ni redatelj, edukator, autor, osniva\u010d i umjetni\u010dki ravnatelj kazali\u0161nog ansambla Attis te pokreta\u010d Kazali\u0161ne olimpijade<\/p>\n <\/p>\n Mo\u017ee li kazali\u0161te \u010duti poziv upomo\u0107 dana\u0161njih vremena, u svijetu osiroma\u0161enih gra\u0111ana, zaklju\u010danih u \u0107elijama virtualne stvarnosti, zakopanih u zagu\u0161ljivoj privatnosti? U svijetu robotiziranih postojanja u totalitarnom sustavu kontrole i represije du\u017e \u010ditavog \u017eivotnog spektra?<\/p>\n Bavi li se kazali\u0161te ekolo\u0161kim uni\u0161tenjem, globalnim zatopljenjem, golemim gubitkom bioraznolikosti, one\u010di\u0161\u0107enjem oceana, otapanjem ledenih brjegova, sve ra\u0161irenijim \u0161umskim po\u017earima i ekstremnim vremenskim prilikama? Mo\u017ee li kazali\u0161te postati aktivnim dijelom ekosustava? Kazali\u0161te ve\u0107 dugi niz godina promatra utjecaj ljudskih postupaka na planet, no te\u0161ko mu je baviti se ovim problemom.<\/p>\n Brine li kazali\u0161te o ljudskom stanju pod utjecajem 21. stolje\u0107a, gdje politi\u010dki i ekonomski interesi, medijske mre\u017ee i tvrtke koje formiraju mi\u0161ljenja manipuliraju gra\u0111anima? Gdje dru\u0161tvene mre\u017ee, koliko god je olak\u0161avale, grade golemi alibi za komunikaciju, jer pru\u017eaju potrebnu sigurnu udaljenost od Drugoga? Svepro\u017eimaju\u0107i osje\u0107aj straha od Drugoga, od druga\u010dijeg, od Stranca, upravlja na\u0161im mislima i postupcima.<\/p>\n Mo\u017ee li kazali\u0161te funkcionirati kao radionica su\u017eivota razli\u010ditosti, a ujedno zanemariti krvavu traumu?<\/p>\n Krvava nas trauma zove da rekonstruiramo Mit. A rije\u010dima Heinera M\u00fcllera, “Mit je agregat, stroj na koji se uvijek mogu spajati novi i druga\u010diji strojevi. Prenosi energiju sve dok rastu\u0107a brzina ne eksplodira na kulturnom polju,” a ja bih dodao i na polju barbarstva.<\/p>\n Mogu li kazali\u0161ni reflektori rasvijetliti socijalnu traumu i prestati bacati obmanjuju\u0107e svjetlo na sebe?<\/p>\n Pitanja su to koja ne dopu\u0161taju definitivne odgovore, jer kazali\u0161te postoji i traje zahvaljuju\u0107i neodgovorenim pitanjima.<\/p>\n Pitanjima koje je potaknuo Dioniz, u prolazu rodnim mjestom, orkestrom anti\u010dkom kazali\u0161ta, nastavljaju\u0107i svoje nijemo progonstvo kroz krajolike rata, danas, na Svjetski dan kazali\u0161ta.<\/p>\n Zagledajmo se u o\u010di Dioniza, ekstati\u010dnog boga teatra i Mita koji sjedinjuje pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost, dijete dvaput ro\u0111eno, od Zeusa i Semele, izricatelja fluidnih identiteta, \u017eenskog i mu\u0161kog, gnjevnog i dobrog, bo\u017eanskog i \u017eivotinjskog, na razme\u0111u ludila i razuma, reda i kaosa, akrobata na granici \u017eivota i smrti. Dioniz postavlja temeljno ontolo\u0161ko pitanje, “o \u010demu se tu radi?”, pitanje koje poti\u010de stvaratelje na sve dublje istra\u017eivanje sve do same sr\u017ei mita i vi\u0161estrukih dimenzija ljudske enigme.<\/p>\n Trebaju nam nove metode pripovijedanja koje \u010duvaju sje\u0107anja i oblikuju novu moralnu i politi\u010dku odgovornost koja \u0107e proiza\u0107i iz vi\u0161eslojne diktature Srednjeg vijeka dana\u0161njice.<\/p>\n <\/p>\n Tekst s engleskog prevela: Ivana Ostoj\u010di\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na dana\u0161nji dan, 27. o\u017eujka, svake se godine obilje\u017eava Svjetski dan kazali\u0161ta. Povodom tog dana hrvatku poruku ove je godine napisala glumica Zrinka Cvite\u0161i\u0107, a me\u0111unarodnu Theodoros Terzopoulos, gr\u010dki kazali\u0161ni redatelj. HRVATSKA PORUKA ZA SVJETSKI DAN KAZALI\u0160TA \/27. o\u017eujka 2025.\/ Svima nama \u010duvarima kazali\u0161ta, svih oblika kulture, \u010duvarima \u017eivota\u2026. U vremenu u kojem \u017eivimo sve […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":20455,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[],"class_list":["post-20454","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"yoast_head":"\nME\u0110UNARODNA PORUKA ZA SVJETSKI DAN KAZALI\u0160TA<\/h4>\n