Doktor je pedeset i dvije godine proživio kao uzoran, nevidljiv građanin: uredan brak, uredna kancelarija, uredna šutnja. A onda, jedne večeri, za stolom kod svog poslodavca Domaćinskog, izgovori jednu jedinu rečenicu i time sebi zapečati sudbinu. Jer u svijetu u kojem se ubojstvo prepričava kao anegdota uz vino, a pljačka kao poslovni uspjeh, istina postaje jedini zločin koji se ne prašta.

Krležin roman iz 1938. o “gospodinu bez svojstava” koji jednim gestom raskida s poretkom laži, u adaptaciji Viktora Ivančića dobiva novo lice. Uz Doktora na scenu ulazi Sjena: svjedok, dvojnik, glas koji prati, komentira i sudi. Ona je i kazališni vodič kroz grad u kojem se pravda dijeli po mjeri jačega. Sudnica, ulica, hotel, vinograd, kabaret i televizijski ekran postaju stanice iste priče: kako se pojedinac koji kaže „ne” pretvara u opasnost za zajednicu koja je šutnju proglasila vrlinom.

Predstava nastavlja liniju koju redatelj Ivica Buljan gradi kroz Lisicu, Neprijatelja naroda i Herscht 07769, priču o čovjeku koji postaje neprijatelj zajednice zato što joj kaže istinu o njoj samoj. Krležina 1938. i naša 2026. ovdje se susreću bez zaštitne distance. Poredak se mijenja, mehanizam ostaje prepoznatljiv, moć određuje pravila, većina čuva vlastiti mir, a onaj tko ga naruši postaje problem koji treba ukloniti.

Na rubu pameti / Roll over Krleža zato nije predstava o prošlosti. Krležin svijet u njoj nije muzejski eksponat nego živi materijal. Gorki humor, kabaretska oštrina i fizička energija glumačkog, plesnog i glazbenog ansambla pretvaraju roman u scenski obračun s vremenom u kojem živimo.